Ekonomski analitičar Milan Kovačević smatra da srpske firme koje posluju u sastavu "Agrokora" mogu biti ugrožene, jer postoji mnoštvo metoda kako novac iz kompanija može da se prenosi preko granice do vlasnika i obrnuto.
Prema rečima ekonomskog analitičara i savetnika za strana ulaganja Milana Kovačevića, nije nemoguće da pojedine srpske firme iz konzorcijuma "Agrokor" odu u stečaj. Ipak, kako prenosi Nova ekonomija, da li će tako i biti to zavisi od njihovog pozicioniranja na tržištu i od toga koliko su zavisne od "Agrokora".
Kovačević smata da srpske firme koje posluju u sastavu pomenutog hrvatskog konzorcijuma, mogu da budu ugrožene, jer postoji mnoštvo metoda kako novac iz kompanija može da se prenosi preko granice do vlasnika i obrnuto. Kako tvrdi Milan Kovačević, mi ne znamo da li je na njihovu pojedinačnu imovinu stavljena neka zaloga, a ukoliko jeste, onda tu na primer može doći do prodaje imovine što je jedan vid ugroženosti.
Međutim, postoji i drugi oblik ugroženosti, a reč je o tome da je kapital firmi koje se nalaze u Srbiji u više slučajeva stavljen u zalog. Na sreću to je manja ugroženost, jer potencijalni kupac tih firmi može strateški biti bolji za nastavak njihovog opstanka i poslovanja.
Kovačević podseća na to da je novi revizor u "Agrokorovim" izveštajima našao mnogo grešaka u odnosu na ono što je dostavljeno kao njihov pravi izveštaj. Prema njegovim rečima, ti izveštaju su u našoj zemlji u još gori, zato što se oni kod nas sastavljaju jednom godišnje i objavljuju dosta kasno. Milan Kovačević ističe da bi bilo korisno da se još neki podaci provere, jer oni već postoje u našim izveštajima preduzeća u vlasništvu "Agrokora". Ako te firme u međuvremenu nisu napravile neke nove transakcije, koje stručnjacima i javnosti nisu poznate, onda je industrija je u jednom, a trgovina u drugom položaju.
Kada je reč o proizvodnim organizacijama one imaju veliko parče domaćeg tržišta, pa je njima to poslovanje sa Hrvatskom manje važno. S druge strane, kako smatra Kovačević, trgovačke organizacije su čvrsto povezane s Hrvatskom, jer kada pogledate ćerke "Agrokora" u Srbiji оnda možete primetiti da u njima ima dosta hrvatskih proizvoda. Ta roba dolazi i treba je platiti, a da li se ona brže plaća nego srpska, stručnoj javnosti to, kako zaključuje sagovornik, nije poznato.
Foto: StockPhoto30 / Bigstock
Izvori
Tagovi
Autor