Smilje "izguralo" vinograde iz Hercegovine

U sklopu 26. najpoznatijeg međunarodnog susreta vinogradara i vinara razgovarali smo s Mladenom Gašparom, savjetnikom za vinogradarstvo u Federalnom agromediteranskom zavodu u Mostaru.

Možete li prokomentirati trenutno stanje vinogradarstva i vinarstva u Bosni i Hercegovini?

Žao mi je što ovo moram reći, ali vinogradarstvo ne plovi najboljim vodama. Došlo je do stagnacije sadnje novih vinograda. U Hercegovini se nameću nove, a u ovo vrijeme dohodovnije kulture s kojima se brže vrate uložena sredstva Posljednje dvije - tri godine bilježimo širenje ljekovitog bilja, a osobito smilja zahvaljujući kojem proizvođači već nakon godinu - dvije dosežu razinu točke isplativosti.

Može se reći, dakle, da su se hercegovci masovno okrenuli podizanju nasada smilja dok se novi nasadi vinograda vrlo malo ili se skoro ni malo ne podižu. S druge strane, kada govorimo o vinarstvu, goleme nam probleme zadaju nesređeno tržište i prodaja. Problematika se ogleda u tome što BiH nije članica Europske unije zbog čega nam je teže prodati vino preko granice. Osim toga, muči nas nesređena situacija oko uvoza makedonskog grožđa, što nam također ne ide u prilog kada govorimo o razvoju vlastitog vinogradarstva za kojeg sve više opada interes.

Izlaz je u novim tržištima

Vidimo, problemi su mnogi, kako ih riješiti?

Ako ne možemo popiti vlastito vino, a ne možemo, moramo tražiti izlaz, a on je novo tržište, te bolja organizacija svih vinogradara i vinara preko institucija i komora kako bi se kao nekada, naše vino više izvozilo. Sretni smo što smo pronašli potencijalno tržište (Kinu) gdje naši vinogradari i vinari pregovaraju za prve količine vina. Ako nam se to tržište otvori, vjerojatno će velike vinarije koje mogu odgovoriti zahtjevima kineskog tržišta bilježiti veiki pomak.

Kada govorimo o raspoloživim sredstvima, koliki su prinosi grožđa, a s koliko se pak litara vina možete pohvaliti?

U Hercegovini su solidni prinosi grožđa. Dosta je starosnih nasada od 10-15 godina čiji se prinosi kreću oko 10-12 t/ha. Bez obzira na sve probleme koje ste naveli, tehnologija vina se poboljšava što smo vidjeli i ove godine, a tu je i niz priznanja i nagrada za hercegovačka vina. Bogu smo zahvalni na dobrim autohtonim sortama (Žilavka,Blatina i Trnjak) koje imaju znamenitu vrijednost, a isto tako i na poboljšanju introduciranih sorti (cabarnet, merlot, širaz), od kojih se proizvode jako dobra vina. Kada govorimo o tehnologiji proizvodnje, ista se potpuno promijenila u odnosu na zadnjih 20 godina što je dalo izvrsne rezultate, odnosno vrhunsku kvalitetu vina.

Kada spominjemo kvalitetu vina, koja nam država može biti uzor?

Kada pričamo o kvaliteti, pričamo o francuskim vinima. No, i naši susjedi imaju znamenita vina. Neke kategorije hrvatskih vina su visoko cijenjene, ali im, kao i nama, fali marketing zbog čijeg nedostatka zadruge bilježe zalihe Plavca malog po otocima. Problematika se ogleda u tome što nije dovoljno samo proizvesti proizvod. Tek kad ga proizvedete dolazite u problem jer je najteže naći tržište za vino i izreklamirat isto kako bi ga neko prihvatio. Siguran sam da i Hrvatska i Hercegovina imaju tri puta više potencijala, ali ih koči problem pronalaska kupaca za svoja vina.

Uvozi se daleko više nego izveze vina

Sabatina je potaknula priču o tradicionalnim sortama sadnjom Zinfandela, kako to komentirate?

Siguran sam da je veća perspektiva (kada govorimo o malim zemljama) probijanje putem vlastitog sortimenta jer ih svijet ne poznaje. Svijet je željan novih okusa i novih vina stoga uspjeh ne leži u sadnji poznatih svjetskih kultivara koji isto tako daju izvanredna vina, nego svakako u sadnji autohtonih sorti koje imaju Hrvatska i Hercegovina, a na kojima treba ostati i bazirati proizvodnju.

Kineska proizvodnja vina se povećala?

Kineska proizvodnja vina se povećala te su i po površinama prestigli Francusku. Sadi se gotovo stotinu milijuna trsova jer žele zadovoljiti vlastitom sadnjom. Osim toga, planiraju uvoziti najbolja vina, samo si postavljam pitanje, koliko su ih spremni platiti jer znamo da su cijene njihovih proizvoda niže od svjetskih europskih, a osim toga svakome je u cilju proći što jeftinije. Kada govorimo o kineskom tržištu, smatram da je tržište dobro zbog čega je pogodno za izvoz vina, ali opet mislim da se tamo samo vrhunska vina mogu probiti.

Gospodine Gašpar, kada govorimo o izvozu, koliko vina izvezete na godišnjoj državnoj razini?

Izvoz teži oko 5- 6 milijuna maraka, dok je uvoz možda 4-5 puta veći, što predstavlja problem.

Kako tome stati na kraj?

Raznim bi se mjerama trebalo kontrolirati što se uvozi, a glavni je problem uređenje države gdje ne postoji jedno ministarstvo poljoprivrede i gdje nema zajedničke politike. Osim problema oko uvoza vina, suočavamo se i s problematikom glede uvoza grožđa, što isto tako nije dobro.