Nova prehrana: Porez na crveno meso i što više povrća na tanjuru?

Planetarni zdravi način prehrane, naziv je upute koju je osmislilo međunarodno povjerenstvo stručnjaka, a koje bi trebalo spasiti živote, planet, ali i nahraniti milijarde gladnih. Temelj ovakvog načina prehrane je - smanjiti konzumiranje crvenog mesa. 

Radi se o prvom znanstveno utemeljenom načinu prehrane koja se bavi nutritivno siromašnom hranom koju jedu milijarde ljudi i koja predstavlja ekološku katastrofu. 

Također, ovaj se način prehrane bavi ulogom poljoprivrede, prvenstveno stočarstva, koje uvelike utječe na klimatske promjene, uništavanje staništa divljih životinja te zagađenje rijeka, mora i oceana, piše The Guardian. 

Europljani bi trebali jesti 77% manje crvenog mesa

Na globalnoj razini, nova prehrana će zahtijevati smanjenje crvenog mesa i šećera za polovicu dok se konzumiranje povrća, voća, mahunarki i orašastih plodova mora udvostručiti. U određenim dijelovima svijeta ove bi promjene trebale biti radikalnije. Primjerice, Amerikanci bi trebali jesti 84% manje crvenog mesa i šest puta više graha i leće. Europljani bi trebali jesti 77% manje crvenog mesa i čak 15 puta više orašastih plodova i sjemenki da bi zadovoljili nove smjernice. 

Zemlje nema, a pohlepa za profitom sve veća – potrošač ima moć!

Ovakva bi prehrana pogodovala svima, tvrde znanstvenici, jer bi godišnje spasilo najmanje 11 milijuna ljudi čija bi smrt bila uzrokovana nezdravom hranom, a istovremeno bi se spriječio kolaps pred kojim se nalazi priroda, o kojoj čovječanstvo ovisi. Sa 10 milijardi ljudi, koliko se očekuje da će ih biti na Zemlji do 2050. godine, nastavak današnje, neodržive prehrane, neizbježno bi značilo još više zdravstvenih problema i ozbiljno globalno zagrijavanje. 

Poljoprivredna industrija uništava okoliš

Nezdrava prehrana vodeći je uzrok lošeg zdravlja diljem svijeta, a istovremeno je 800 milijuna ljudi trenutno gladno, 2 milijarde ih je pothranjeno, a isto toliko ih ima prekomjernu težinu ili je pretilo. Svjetske znanstvene akademije nedavno su zaključile da je sustav prehrane na koljenima. Poljoprivredna industrija uništava okoliš jer se pod njezinim utjecajem krče šume, a milijarde goveda ispuštaju metan koji zagrijava klimu. 

"Svjetska prehrana mora se dramatično promijeniti", rekao je Walter Willett sa Sveučilišta Harvard i jedan od čelnika komisije koju su sazvali medicinski časopis Lancet i nevladina udruga Eat Forum. U izvješću, objavljenom u časopisu Lancet i poslanom političkim čelnicima u 40 gradova širom svijeta, također je zaključeno da se otpad hrane mora smanjiti za 15%. 

Čovjek prijeti planetu? 

"Čovječanstvo predstavlja prijetnju stabilnosti planeta, a to zahtijeva ništa manje nego novu globalnu poljoprivrednu revoluciju", rekao je prof. Johan Rockström iz Stockholmskog centra za otpornost, koji je jedan od autora izvješća u kojem stoji i kako se odnos prema poljoprivredi u siromašnijim zemljama mora poboljšati kako bi se stvorio održiv, zdrav svijet. 

A kako izgleda planetarna prehrana? Uglavnom je bazirana na biljkama i omogućuje prosječno 2500 kalorija dnevno. Predlaže jedan burger od goveđeg mesa i dvije porcije ribe tjedno, a većina proteina dolazila bi iz mahunarki i orašastih plodova. U smjernice se uklapa čaša mlijeka, sir ili maslac dnevno kao i jedno do dva jaja tjedno. Polovicu obroka treba činiti povrće i voće, a trećinu žitarice. Dakle, radi se o raznovrsnoj, zdravoj prehrani koja može biti vrlo ukusna. 

"Čovječanstvo do sada nikada nije nastojalo promijeniti globalni sustav hrane temeljen na određenom mjerilu. Postizanje ovog cilja zahtijevat će brzo usvajanje brojnih promjena i dosad neviđenu globalnu suradnju i predanost, dakle veliku prehrambenu transformaciju", stoji u izvješću. 

Ovo podrazumijeva i poteze kao što su i veći porezi na crveno meso, sprječavanje širenja poljoprivrednog zemljišta te zaštitu morskog dna.