Zabrinjava rast uvoza gljiva, a šta je s medom i ljekovitim biljem?

Prema analizama Spoljnotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, izvoz u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda bilježi porast od 8% u odnosu na 2017. godinu (+2,8 miliona KM), uz napomenu da istovremeno raste i uvoz. Ukupno je u 2018. godini u ovom sektoru izvezeno proizvoda u vrijednosti od 39 miliona KM, dok je uvoz iznosio 17 miliona KM i za 55% (+5,9 miliona KM) je veći nego prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom i dalje iznosi visokih 235% (na 1 KM uvoza izvezemo 2,35 KM), stoji u saopštenu Spoljnotrgovinske komore BiH. 

Najviše izvozimo suhe gljive

U strukturi razmjene na obje strane dominiraju samonikle gljive, kojih smo u prošloj godini izvezli u vrijednosti od 20,5 miliona KM (52% ukupnog izvoza u sektoru). Najviše izvozimo suhe gljive (11,3 mil. KM), zatim svježe (6 mil. KM) i smrznute (3 mil. KM), a ključna tržišta su nam zemlje Evropske Unije (dominiraju Švajcarska, Italija i Njemačka). Zabrinjava rast uvoza gljiva, koji je u prošloj godini skočio sa 2,1 na 7,7 miliona KM, što se negativno odrazilo na cijeli sektor.

Eterična ulja plasirana na čak 35 tržišta

Druga najznačajnija kategorija u izvozu su eterična ulja, kojih smo u 2018. godini izvezli u vrijednosti od 7,2 miliona KM, što je za 26% manje u odnosu na 2017. godinu. Pad izvoza može se pripisati smanjenju cijene ulja od smilja, koje je najznačajniji izvozni artikal u ovoj kategoriji. Ipak, izvoznici eteričnih ulja mogu se pohvaliti da su vlastitom upornošću i izlaganjem na vodećim međunarodnim sajmovima uspjeli plasirati svoje proizvode na čak 35 tržišta širom svijeta. 

Na najprestižnijim sajmovima, u organizaciji STK BiH sa partnerima (npr. USAID/Sweden FARMA II Projekta), izvoznici su imali priliku da predstave svoju ponudu. U pet vodećih tržišta spadaju tržišta: Hrvatske, Francuske, Belgije, SAD i Slovenije, ali su eterična ulja iz Bosne i Hercegovine po prvi put stigla i do dalekog Novog Zelanda, Meksika, Vijetnama, Kenije, Nikaragve i Južnoafričke Republike.

BiH podmiruje preko 90% svojih potreba za medom

Od ostalih proizvoda u ovoj kategoriji vrijedi spomenuti med, kod kojeg u vanjskoj trgovini bilježimo deficit od 1,9 miliona KM. U odnosu na statističke podatke o proizvodnji, BiH podmiruje preko 90% svojih potreba za medom od domaćih proizvođača, dok se svega 9% meda uvozi, a procenat domaćeg meda koji završi u izvozu je neznatan. Posmatrano količinski, analiza pokazuje da na 1 kilogram meda izvezenog iz Bosne i Hercegovine uvezemo 30,5 kilograma meda. 

Istovremeno, velika je razlika u prosječnoj cijeni meda. Zahvaljujući izvozu na tržišta zemalja Bliskog Istoka, za izvozni med postigli smo prosječnu cijenu od 18,58 KM, dok smo kilogram uvoznog meda (uglavnom iz Srbije i Hrvatske) u prosjeku platili 7,43 KM. Najniža zabilježena cijena uvoznog meda iznosila je svega 3,29 KM/kg, što dovodi u pitanje kvalitet tog meda.

Više informacija o spoljnotrgovinskoj razmjeni u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda za period 2014. do 2018. godine možete naći u prezentaciji ispod članka. 

Na vodećem svjetskom sajmu BIOFACH u Njemačkoj prije mjesec dana predstavljen je katalog 39 izvoznika iz ovog sektora, koji je Spoljnotrgovinska komora BiH pripremila uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta. Isti katalog biće prezentovan i na sajmu BIOFACH AMERICA, koji će se održati u oktobru ove godine i na kojem će se na zajedničkom bh. štandu predstaviti 8 vodećih izvoznika iz ovog sektora.