Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sigurnost hrane
  • 13.05.2023. 10:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Ruke brišemo o krpu, ne koristimo vrećice za hlađenje, ali peremo voće i povrće prije konzumacije

Je li hrana od kukaca već na policama, zašto ne koristimo vrećice za hlađenje, peremo li voće i povrće prije konzumacije, samo su neka do pitanja na koje smo odgovore dobili na panel raspravi "Pravilno postupanje s hranom u domaćinstvu"

Foto: Maja Celing Celić
  • 1.462
  • 115
  • 1

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) predstavila je rezultate istraživanja o navikama hrvatskih građana vezanim uz kupovinu, pripremu i čuvanje hrane koje je 2022. provela u Hrvatskoj. Oni su pokazali da dio ispitanika nedovoljno obraća pozornost na sigurnost hrane te da je potrebno kontinuirano educirati potrošače o pravilnom postupanju s njom.

Pravilno postupanje s hranom u domaćinstvu bila je i tema panel rasprave održane u Osijeku, a u kojoj su sudjelovali doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, prim. Vera Katalinić-Janković, dr. med., posebna savjetnica ministra zdravstva, dr. sc. Brigita Hengl, stručna savjetnica – specijalistica u HAPIH-u, prof. dr. sc. Sanja Vidaček Filipec, profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i poznati chef Melkior Bašić. 

Također je najavljeno i treće izdanje kampanje "EU bira sigurnu hranu", koju HAPIH provodi u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), te uz podršku Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva i brojnih institucionalnih partnera. Njome se potrošačima želi približiti složene i stručne informacije te ih potaknuti na kritično promišljanje. 

"U prvoj godini Hrvatska je bila jedna od šest zemalja u kojoj se provodila kampanja, a prema kriterijima EFSA, proglašena je najbolje provedenom u EU.  Fokus ove godine bio je na populaciji od 25 do 45 godina, a pokazala je i najveći interes za sigurnost hrane", otkrila je Darja Sokolić. Zanimljivo je, kaže, da postoji i određeni postotak muškaraca, oko 20 posto njih, koji su zainteresirani za ovu temu, najviše sa znanstvenog gledišta. 

Istaknula je i da podaci dobiveni s Eurobarometra, u odnosu na ostale zemlje članice pokazuju da se svijest naših potrošača povećala te da je pet posto veća u odnosu na EU prosjek. "Oko 70 posto EU populacije je zainteresirano za ovu temu, a u Hrvatskoj 75 posto. Ono što naši potrošači gledaju na prvom mjestu je cijena, na drugom je njezina sigurnost, a na trećem podrijetlo", kaže Sokolić dodavši da informacije do njih najviše dolaze putem televizije i medija. Najviše njih vjeruje znanstvenicima i liječnicima, što je viši postotak u odnosu na EU, a raste i povjerenje u institucije. 

Odgovornost počinje u trgovini

Brigita Hengl je naglasila kako u krilatici "Od polja do stola" nedostaje dio odgovornosti potrošača prilikom kupovine hrane, odnosno onog trenutka kada ju u trgovini uzememo u ruke. Kaže kako postoji određeno pravilo kako se ona u trgovini mora stavljati u kolica i košaru. Također je važno kako s njom postupamo u transportu do kuće, ali i u domaćinstvu, kako ju pohranjujemo, pripremamo, što s viškom, kako ju ponovo konzumirati sigurno. 

Navodi kako je istraživanje kompleksno, a pokazalo je da se kod nas u domaćinstvima hranom još uvijek više bave žene nego muškarci. 

  • Prilikom kupnje rok trajanja proizvoda uvijek provjerava 53 % ispitanika, a ponekad njih 41 %
  • 59 % ispitanika svjesno je nužnosti korištenja odvojenog pribora za pripremu sirove i termički obrađene hrane
  •  Većina ispitanika za zamrznutu (86 %) i hranu iz hladnjaka (93 %) prilikom kupovine ne koristi prijenosne hladnjake ili termo vrećice
  • Ostatke pripremljene hrane kod kuće baca 12 % ispitanika, a najviše u Zagrebu (25 %)
  • Hranu najviše bacaju osobe između 40 i 50 godina, a najmanje stariji od 70 godina (6 %)

Nekim rezultatima su se pozitivno, a nekima negativno iznenadili. "Primjerice, ispitanici vrlo malo u trgovini obraćaju pažnju na to da se zamrznuta hrana ili iz hladnjaka uvijek kupuje zadnja. Najveći šok nam je bio da se termo vrećice i prijenosni hladnjaci koriste vrlo malo. U slučaju zamrznute koristi ih 14 posto, a hlađene samo 7 posto", konkretizira Hengl dodavši da pritom preko 30 posto ispitanika više od 20 minuta putuje od trgovine do kuće. "Nevjerojatno je da ne koriste načine za zaštitu. Dovoljno je u prtljažniku pored sve ambalaže staviti termo vrećicu ili mali hladnjak", savjetuje. 

Pozivitno iznenađenje je bilo da u čak 98,5 posto slučajeva ispitanici peru voće i povrće i prije konzumacije ili pripreme što je ogroman rezultat. Zadovoljni su i time što građane zanima i rok trajanja. "Preko 80 posto njih postupaa u skladu s predviđenim rokom trajanja i ostalim informacijama na deklaraciji", otkriva. 

Kaže kako u Hrvatskoj ne postoji sustavno educiranje o ponašanju u kuhinji i rukovanja s hranom. Stoga su rezultati značajni je na temelju njih mogu izraditi plan usmjeravanja i educiranja građana.  

Naglasila je i kako se rezultati temelje i na našoj tradiciji jer se kod nas još uvijek kuha. "Nedjeljom, kada prolazim Osijekom, iz svih se stanova osjeti miris juhe. Nismo toliko podložni utjecaju zapada gdje se jede više procesuirana hrana, a što se vidi i u našoj anketi."

Brisanje ruku o krpu

Sanja Vidaček Filipec kaže da, gledamo li postotak osoba koje rukuju hranom, ono čega se u zdravstvu boje je križna kontaminacija. "To se odnosi  na korištenje istog pribora za sirovu i termički obrađenu hranu. Moram priznati, tu smo dosta dobri, 59 posto koristi odvojeni pribor. No, još uvijek je ima onih koji kod pripreme piletine ne promijeni ili opere dasku i nož kada barataju svježim i termički obrađenim mesom. A tu je važno i stalno pranje ruku", napominje.  

"Kada vidim da se ruke brišu o krpu, pregaču, to izaziva bojazan."

Ponovila je i pet zlatnih pravila kod rukovanja namirnicama pri čemu je na prvom mjestu higijena koja se odnosi na pranje ruku, suđa, ali čistoću perilice, na drugom pohrana. "Ako smo kupili nešto što je hlađeno u trgovini, moramo i kod kuće skladištiti u hladnjak. Nakon što pripremamo hranu koju ćemo kasnije konzumirati također moramo spremiti na hladno." Treće pravilo je odvajanje sirove od termički obrađene, a četvrto, s kojim u Hrvatskoj još uvijek nemamo problema je sigurnost vode. Peto se pravilo odnosi na dobru termičku obradu. 

Melkior Bašić se osvrnuo na odgovornost kuhara u restoranima. Kaže kako je najveća greška u profesionalnim kuhinjama križanje namirnica. "Nekada zafali daska. Ako njih četvero reže povrće, svako mora imati svoju dasku. Pranje ruku je također jako važno. Pri ulasku u kuhinju treba odmah oprati i dezinficirati ruke, tek onda kuhati", poručuje. I Bašić se osvrnuo na brisanje ruku o krpu. "Krpa nije dobra osim za primiti nešto vruće. Jer, režete piletinu, obrišete prljave ruke o krpu ili pregaču što se kasnije prenosi na drugu hranu ili posuđe. Zato preporučam papirnate ubruse.

Panel je otvorio niz zanimljivih tema

Tu se otvorilo pitanje popularnih kulinarskim emisija gdje takvu praksu ipak ne možemo vidjeti. "Trudimo se maksimalno upozoravati ljude. No, oni su amateri, imaju veliku tremu. Usmjeravamo ih na urednost, čiste površine, pribor."

Na to je reagirala Vera Katalinić-Janković. "Kao predstavnik krilatice od polja do zdravlja, ono što me najviše smeta je kada se ocjenjuje jelo. Kažu, odlično je, ali nema dovoljno soli, a to je najgore što možete reći. Mi se borimo za smanjenje unosa soli, a ljudi vas gledaju i vi to anulirate u sekundi", komentirala je izazavši smijeh prisutnih. Kaže kako gledajući javno zdravstvenu sliku hrvatskog pučanstva, najveći problem su kronične nezarazne bolesti, a na drugom mjestu su onkološke. "To se može prevenirati pa i unosom zdravstveno ispravne i sigurne hrane."

Bašić je u svoju i obranu kolega rekao kako mu je poznato da je problem hrvatske kuhinje sol. "Kada sam stažirao u Francuskoj pitao sam mentora gdje pravimo najveće greške. On je rekao je da je problem cijelog Mediterana sol. Ona je pojačivač okusa, ali do neke granice, a onda počne razdvajati kombinacije", opisao je. 

Kako postupati s kuhanom hranom?

Panelisti su se, naravno, dotaknuli i bacanja hrane koje, kako je otkrila Hengl, nije bilo primarno predmet istraživanja. "No, jedno od pitanja je bilo što s ostacima, da li ju bacaju, stavljaju u hladnjak ili zamrzavaju. Došli smo do podatka da njih 12 posto baca ostatke. Dakle, ovdje je riječ samo o kuhanoj hrani, inače je taj postotak veći", napominje. Najmanje ju bacaju umirovljenici, a najviše zaposleni, od 45 do 50 godina, jer, komentira, imaju najmanje vremena. 

Poručila je da hrana koja nakon što se konzumira može biti i dalje sigurna ako se njome pravilno postupa. Prije nego se skladišti u hladnjak ili zamrzivač, mora se držati najmanje dva sata na sobnoj temperaturi. "Čak 40 posto ispitanika ju drži dulje od dva sata ili čak cijelo vrijeme vani. To je kategorija na koju moramo utjecati i osvijestiti. Bilo je i onih koji odmah stave u hladnjak što nije dobro jer ako je još uvijek topla, diže se temperatura i sva druga hrana se ugrožava", upozorava. 

Na bacanje utječe i pogrešno tumačenje rokova trajanja. "Od trećine bačenog, za 10 posto je procijenjeno da je uzrok nerazumijevanje oznaka upotrijebiti do i najbolje upotrijebiti do", kaže Sokolić ponovivši da se prva odnosi na točno određeni datum, većinom kraći rok te iza toga takvu se hranu ne smije konzumirati jer može biti potencijalno štetna. Druga oznaka se koristi kod mnogih prehrambenih namirnica koje su nakon isteka i dalje ispravne za konzumaciju, a eventualno može doći do gubitka kvalitete, promjene teksture i sl. Takvi rokovi mogu trajati mjesec dana, nekoliko mjeseci pa i godinu, a riječ je najčešće o riži, tjestenini, određenim keksima i sl. Kaže kako mlađa populacija baca svu hranu nakon isteka roka "najbolje upotrijebiti do". 

"Zato provodimo kampanju za razumijevanje toga roka. Prvi puta kada smo radili istraživanje, 2014. godine, pola ispitanika je reklo da razumije, a kada smo pitali da objasne, više od pola je krivo tumačilo. Postotak se sada ipak promijenio, ali nedovoljno."

Insekti na policama

Budući da je EFSA početkom ove godine odobrila upotrebu insekata u prehrani, svi su čekali na odgovor mogu li se proizvodi od njih naći i na hrvatskim policama. 

Inače, pojam nova hrana se koristi od 1997. godine, u što se ubraja i mlijeko te kruh obasjani ultravioletnim zrakama, radi obogaćivanja D vitaminom, ali i chia sjemenke i slično. No, kukci, odnosno skakavci, brašnari, kućni šturak te manji brašnar su najzanimljiviji. Riječ je o smrznutim, sasušenim i mljevenim oblicima insekata. "Za sada ih kod nas nema, a budući da se radi o otovrenom tržištu, oni na naše police mogu doći bez da se pita Ministarstvo zdravstva, HZJZ. Sukladnost će kontrolirati državni inspektorat, a oni moraju biti specifično deklarirani, jer neki od njih su slični mekušacima pa ako je netko alergičan na tu vrstu, postoji potencijalna opasnost da budu alergični i na ovo", kaže Katalinić-Janković. 

Vidaček Filipec kaže kako naši građani nisu pretjerano otvoreni za takve namirnice, ali će se vrlo vjerojatno s vremenom i kod nas konzumirati. Bašić je kukce probao, također bi kupio i brašno i proizvode od njih kada dođu na police, ali ipak prednost u kuhanju daje lokalno uzgojenoj hrani te promociji domaće kuhinje. 

Na kraju panela ponuđeni smo sigurnom hranom

Edukacija djece 

Zaključeno je kako će informacije prikupljene istraživanjem biti osnova za ciljanu komunikaciju i edukaciju vezano uz postupanje s hranom ne samo potrošača nego djece. 

"U Hrvatskoj nemamo nacionalne preporuke za pravilnu prehranu predškolske i školske populacije, samo za područje Zagreba. Nekoliko je elemenata koji nam daju poticaj da bi to uskoro mogli napraviti. Preporuke su predviđene i kroz Zeleni plan i to tako da se uvrste i parametri održivosti, načina proizvodnje hrane", dodala je Sokolić zaključivši kako HAPIH s Prehrambeno tehnološkim fakultetom u Osijeku, Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo završava veliko nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama koje je specifično po tome da se prikupljaju podaci o količini i vrsti konzumirane hrane, a koji su osnova za preporuke. 

"Samo istraživanje je trajalo pet godina, a bit ćemo jedna od rijetkih EU zemalja koja je obuhvatila baš sve kategorije, od dojenčadi do 75 godina. Podaci će se moći višestruko koristiti, sigurno i u obrazovnom sustavu", zaključila je. 


Fotoprilog


Tagovi

Sigurnost hrane HAPIH Insekti u hrani Kukci u hrani Rukovanje hranom Istraživanje Darja Sokolić Vera Katalinić-Janković Brigita Hengl Sanja Vidaček Filipec Melkior Bašić EFSA Panel Rok trajanja Bacanje hrane Čuvanje hrane


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Predsjednik Zoran Milanović i ministrica poljoprivrede Marija Vučković na ovogodišnjem su Noćnjaku obišli izlagače i kušali njihove proizvode. Pogledajte više u našoj galeriji: https://www.agroklub.com/agrogalerija/nocnjak-2024-sadnja-masli... Više [+]