Šef UN-a: Pet je koraka za sprječavanje ogromne gladi - Svjetska banka nudi 30 mlrd dolara

Kako se i očekivalo, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres potvrdio je da je u "intenzivnom kontaktu" s Rusijom, Ukrajinom, Turskom, SAD-om i Europskom unijom, a sve kako bi se obnovio ukrajinski izvoz žitarica i smanjila globalna prehrambena kriza. 

"Nadam se da još uvijek postoji put", rekao je obraćajući se na jučerašnjem sastanku o prehrambenoj sigurnosti, održanom jučer u UN-u. "Složene sigurnosne, ekonomske i financijske implikacije zahtijevaju dobru volju svih strana", poručio je. 

Pet hitnih koraka

Smatra da je potrebno napraviti pet hitnih koraka. Kao prvi korak u rješavanju krize vidi u tome da Rusija dopusti siguran izvoz žitarica koje su uskladištene u ukrajinskim lukama, ali i da hrana te gnojiva iz Rusije imaju potpun i neograničen pristup na globalna tržišta. 

Također, smatra da sustavi socijalne zaštite moraju pokriti sve one kojima je potrebna hrana, ali i financijska pomoć. Treba im osigurati i podršku za vodu te kanalizaciju. 

Kao četvrti korak vidi u vladama koje moraju poticati poljoprivrednu proizvodnju i ulagati u otporne prehrambene sustave koji štite male proizvođače hrane. I konačno, humanitarne operacije moraju biti u potpunosti financirane kako bi se spriječila glad i smanjila oskudica.

Kriza bi mogla trajati godinama

Guterres je na sastanku upozorio da se broj ljudi s ozbiljnom nesigurnosti kada je hrana u pitanju udvostručio u samo dvije godine - sa 135 milijuna prije pandemije na 276 milijuna danas. Više od pola milijuna živi u gladi što je povećanje od 500 posto više, od 2016. godine. 

"Ove zastrašujuće brojke neraskidivo su povezane sa sukobom, kao uzrokom i posljedicom", rekao je. "Ako ne hranimo ljude, hranimo sukobe."

Podsjetio je da Ukrajina i Rusija proizvode gotovo trećinu svjetske pšenice i ječma te polovicu suncokretovog ulja. Također i da su Rusija i Bjelorusija drugi i treći svjetski proizvođač potaše, ključnog sastojka gnojiva.

"Rat prijeti gurnuti desetke milijuna ljudi preko ruba u prehrambenu nesigurnost, praćenu pothranjenošću, masovnom glađu i oskudicom, u krizi koja bi mogla trajati godinama", upozorio je šef UN-a.

Kasnije se oglasio i na Twitteru. 

The war in Ukraine, on top of all the other global crises, threatens tens of millions of people with food insecurity, malnutrition, mass hunger & famine.

There is enough food in our world for everyone, but we must act together, urgently & with solidarity.

— António Guterres (@antonioguterres) May 19, 2022

"Zbog rata u Ukrajini, kraj svih ostalih kriza, glad i pothranjenost prijete desecima milijuna ljudi. U našem svijetu ima dovoljno hrane za sve, ali moramo djelovati zajedno, hitno i solidarno", napisao je.

Svjetska banka nudi 30 milijardi dolara

Svjetska banka priopćila je u srijedu da će na raspolaganje staviti 30 milijardi američkih dolara kako bi pomogla u zaustavljanju krize prehrambne sigurnosti, a kojoj prijeti ruska invazija na Ukrajinu. 

Sredstva uključuju ​​12 milijardi američkih dolara za nove projekte i više od 18 milijardi američkih dolara za postojeće, koji su odobreni, ali još nisu isplaćeni. 

"Povećanje cijena hrane ima razorne učinke na najsiromašnije i najugroženije", izjavio je predsjednik Grupacije Svjetske banke David Malpass, stoji u priopćenju. "Za informiranje i stabilizaciju tržišta, ključno je da zemlje sada daju jasne izjave o budućem povećanju proizvodnje kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu."

To help developing countries, @WorldBank is making up to $30bn available to address food insecurity. @DavidMalpassWBG calls on countries to make clear statements on future output increases. https://t.co/3ooFVyHF5R pic.twitter.com/FUn7nm9k8e

— World Bank (@WorldBank) May 18, 2022

Banka je priopćila kako se očekuje da će novi projekti podržati poljoprivredu, socijalnu zaštitu kako bi se ublažili učinci viših cijena hrane na siromašne, te projekti osiguravanja vode i navodnjavanja. Većina resursa ide u Afriku i Bliski istok, istočnu Europu i središnju Aziju, te južnu Aziju.

Ta su područja među najteže pogođenim ratom u Ukrajini. Zemlje poput Egipta uvelike ovise o ukrajinskoj i ruskoj pšenici.