Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrobiznis ideje
  • 11.08.2019. 11:00

Top 5 agrobiznis ideja ili: "Uvijek gledaj da radiš nešto što ne radi niko drugi"

Pitanje koje se bavi time u šta uložiti vlastiti novac zahtijeva veoma oprezan odgovor i jedno je od najčešćih sa kojim se srećem u praksi. Moj odgovor je: "Uvijek gledaj da radiš nešto što ne radi niko drugi...i 'vataj se posla!"

Foto: Petar Ninić
  • 543
  • 31
  • 0

"Kud svi Turci, mali Mujo na drugu stranu..."

Savršen završetak opširnog priloga koji se bavio problematikom kuda treba da ide domaće, bosanskohercegovačko voćarstvo. Isti sam prije nekoliko godina pisao za tada jedini poljoprivredni magazin u BiH. Poenta je bila da svi budući agro preduzetnici, prilikom odabira poslovne ideje koju će razvijati i eventualno pretvoriti u biznis, stvari posmatraju sa drugog aspekta, na način da svoje vrijeme, emocije i novac ne ulažu u izlizane poslovne ideje, već da odaberu onu kojoj se još niko ozbiljnije ili, u najboljem slučaju, uopšte nije posvetio. U prenesenom značenju - da idu drugim putem. Svojim.

U isto vrijeme, Turska je vagala hoće li Obami ili Putinu, tako da je sporna završnica "skinuta" od strane glavnog urednika. Opravdanje se ogledalo u bojazni da će domaće stanovništvo, kao i naši brojni pretplatnici u Turskoj pod uticajem priloga donijeti nekakve pogrešne odluke. Ko je gledao domaći film "Tri karte za Holivud", sve će mu biti jasno.

Sada, kada se Turska konačno odlučila, red je da i naša, neznatno izmijenjena, narodna poslovica bude na početku jednog zanimljivog priloga. 

Propali ulagači će uvijek prvo pokazati prstom u onoga ko ih je uvalio u nešto

Pitanje koje se bavi time u šta uložiti vlastiti novac zahtijeva veoma oprezan odgovor. Bez obzira što sam izbor ideje ne znači ništa bez temeljnog pristupa, savršeno razrađenog poslovno-tehničkog elaborata, marketing strategije i finansijske analize, propali ulagači će uvijek prvo pokazati prstom u onoga ko ih je nagovorio (čitaj: uvalio) u nešto, nego na svoj površan pristup biznisu. Istovremeno, pomenuto pitanje je jedno od najčešćih sa kojim se srećem u praksi. Moj odgovor je: "Uvijek gledaj da radiš nešto što ne radi niko drugi...i 'vataj se posla!"

Agrobiznis ideje, za koje smatram da su vrijedne ulaganja su sljedeće:

Rezano cvijeće

Jednom je u nekoj seriji koju sam gledao, jedan od likova rekao kako je cvjećarstvo najbolji biznis na svijetu. Zašto? Zato što je potražnja ogromna, a proizvod ima veoma kratak rok trajanja. Savršeno. Od tada sam, svaki put kada bih u srećnim i manje srećnim prilikama kupovao svježe, rezano cvijeće, pitao prodavca odakle je isto. Odgovor je skoro uvijek bio isti - iz uvoza. Kada bih pitao - zašto - obrazloženje je da domaći proizvođači veoma često ne mogu proizvesti svježe cvijeće zahtjevanog kvaliteta, konkretno pravnu ružu. Da li je to tačno ili nije, ne znam. Međutim, evidentno je da prodavnica cvijeća ima skoro koliko i pekara. Pri tome, čini mi se da cvijeće bolje ide.

Ključni momenat: Nabavka certifikovanog osnovnog sjetvenog/sadnog materijala iz uvoza + Agromenadžer pristup.

Pelet/briket

Ko se grije na pelet, zna koja je izgibija svake godne obezbijediti dovoljne količine za grijanje vlastitog domaćinstva. Nedavno sam čuo kako je jedna inicijativa za proizvodnju peleta, locirana negdje oko Bosanskog Petrovca (u srcu sirovine), koja je pri tome bila podržana od stranih donatora, propala. Nevjerovatno. Ono što je međutim veoma vjerovatno je to da ćemo svi mi u narednim godinama preći na neke druge oblike grijanja, kojima osnova nisu sirovo drvo i/ili ugalj. Razlog - šume se nemilice sijeku i ne sade. Istovremeno, raznog organskog otpada imamo na pretek, a pritisak svijeta u pravcu iskorištavanja nusprodukata i otpada iz šumarstva i poljoprivrede je sve veći. Ostaci od rezidbe u velikim plantažama, neiskorištena slama, kukuruzovina, u novije vrijeme i korovi (ambrozija), piljevina, sve su to veoma dobri materijali za proizvodnju peleta i briketa.

Ključni momenat: Osiguravanje stabilnog izvora sirovine, nabavka linija manjeg kapaciteta (za početak), koje će podmiriti vlastite potrebe za peletom/briketom, te stvoriti određene dodatne količine za prodaju + Agromenadžer pristup.

Organska proizvodnja

Iako sam pobornik koncepta integralne proizvodnje, nikako ne umanjujem značaj koji organska proizvodnja ima u društvu i kakav će tek da ima. Pri tome, kada kažem organska proizvodnja mislim na certifikovanu organsku proizvodnju (od strane akreditovane certifikacione kuće), koja je istovremeno i ona iskrena, od strane onoga ko je je organizuje. Sve drugo nije organska proizvodnja i ne može se tako zvati. Prefiksi "bio", "eko" i najjači od svih "domaće" nisu znak organske proizvodnje. Takođe, svi koncepti koji sadrže nekakve vudu momente nisu organska proizvodnja o kojoj ovdje pišem. S obzirom na to da sam bio dio tima koji je radio na uspostavljanju i pozicioniranju jednog veoma dobro zamišljenog brenda organske hrane, dobio sam odličan uvid o tendencijama na pomenutom tržištu. 

U ovom momentu, samo na području grada Banja Luka postoji veliki broj ljudi koji u svakodnevnoj ishrani koriste namirnice organskog porijekla. Najveći dio njih su mlade majke. Zatim dolaze ekološki osviješteni potrošači, potrošači sa većom kupovnom moći, bolesni i stari, te jedan dio onih koji misle da je to sada u trendu. Da se slika tanjir, sa #organic #healty i turi na story. Kako nabrojani kupci dolaze do organskih namirnica? Raznim i ponekad nevjerovatnim metodama i putevima. 

Ključni momenat: Stvarna, iskrena namjera da se nekome na sto isporučuje prava, organska hrana (majke, ali i svi drugi se ne smiju prevariti) + Agromenadžer pristup.

CSA (Community Supported Agriculture)

Ili kako bih ja to nazvao "moj dobri seljak". Radi se o zapadnom konceptu koji se bazira na tome da jedno razvijeno poljoprivredno domaćinstvo snabdjeva određen broj gradskih domaćinstava sa raznim vrstama namirnica. Pri tome, kupci proizvođačima garantuju otkup svih dogovorenih namirnica tokom godine. Isporuka se najčešće vrši na kućni prag, a veoma često i sami kupci dolaze po svoju hranu, te pri tome istovremeno i "provjeravaju" proizvođača i njegov način rada. 

Nije rijedak slučaj da kupci provedu vikend kod svojih proizvođača (što nas dovodi do sljedeće ideje), rade sa njima, roštiljaju i sl. U našem slučaju, ovakav koncept je izuzetno primjenjiv u segmentu povrća, voća, pčelarskih i drugih animalnih proizvoda (mlijeko i mliječni proizvodi). Posmatrani koncept mi padne na pamet svake zime u periodu krmokolja, jer se susrećem sa brojnim upitima svojih prijatelja i radnih kolega - da li ima neko da im pripremi tovljenika i mesne prerađevine od istog. Većina se ućuti kada čuju realnu cijenu te usluge, u kojoj je sadržan cjelogodišnji rad na odgoju svinja i proizvodnji hrane za njih, te rad na preradi mesa. Valjda je ono iz mesnice jeftinije. Možda i kvalitetnije. Sve u svemu, prostora za veliki broj ozbiljnih poljoprivrednih domaćinstava koja bi se prihvatila ove ideje ima. Zašto? Sve je manji broj onih koji šalju besplatnu hranu sa sela, a gradovi sve veći. O kvalitetu kupovnih namirnica nećemo.

Ključni momenat: Povjerenje na relaciji domaćin-kupac + Agromenadžer pristup.

Seljak na vikend

Ruralni turizam je Eldorado. Jednostavno, ne postoje dvije iste (agro) turističke ponude. Prostora za jednistvenost i pozicioniranje ima na pretek. Vođen ovom činjenicom, prije određenog vremena razmišljao sam o ruralnom turizmu u sklopu vlastitog domaćinstva. To su momenti kada nema spavanja do zore. Kao kada idem na pecanje. Zamislio sam ja u svojoj glavi kako će se moji Ninići udružiti i tržištu ponuditi veoma kvalitetnu turističku ponudu. Ista bi uključivala na prvom mjestu kulinarske specijalitete od kojih i meni koji ih jedem stalno ide voda na usta, zatim mogućnost ribolova na Sani, kupanje i vožnju čamcem. Zamislio sam ja da bi ljudi dolazili iz grada da sa nama provedu jedan radni i jedan paradni dan. Tokom radnog dana gosti bi sa nama radili sve aktuelne poslove - kosili, prevrtali i kupili sijeno na riječnoj adi na kojoj svi imamo livade, pa se onako znojavi i trunjavi kupali na Sani. Zatim bi radili sa i oko životinja, brali voće, pekli rakiju, spremali zimnicu i dr. Jelo u polju, na zemlji se podrazumijeva. 

Tokom paradnog dana (nedelja) - odmor. Opet jak doručak, pa jahanje u našem Palčeku (veliki pašnjak u kojem smo nekada držali konje i krave), kupanje na Sani, šetnja šumom, berba gljiva i dr. Oni najzagriženiji bi učili od naših starih kako se klepće kosa, kali sjekira, pravi brezova metla. Za goste bismo organizovali i safari rute (Kozara, Grmeč, banja Lešljani), kupanje i ribolov na Uni i Japri, posjetu Hašanima. Od naših starih kuća bismo napravili nekadašnji smještaj, te izgradili nove bungalove u fazonu Hobit kuća iz Gospodara prestenova. Večernje prelo i pričanje priča oko ognjišta je poseban momenat. Jedno vrijeme sam mislio da je ovo fix ideja dok nisam čuo za strance (Holanđane) koji dolaze svake godine u Livno i Glamoč i neko vrijeme žive sa lokalnim poljoprivrednicima. Pri tome, obavljaju sa seljacima sve poslove u polju. Goli. Zanimljivo. Još je i zanimljivije ako uvidimo da gradsko stanovništvo jedva čeka vikend da negdje utekne iz betona. Na sve to, priča mi tetka kako njen mali prika, dječak od 10-ak godina, koji raspust provede na moru, u Sloveniji i na raznim drugim lokacijama u školi na zadatu temu "Kako sam proveo ljetni raspust" napiše sastav "Ja i prija na čeki (lovačkoj)".

Ključni momenat: Kvalitet lokacije i sadržaja + Agromenadžer pristup.

Na kraju, vjerovatno se određen dio vas pita šta je to Agromenadžer pristup? Prosto, ne postoji dovoljan broj stranica da se o tome sve napiše. Skroman uvid možete dobiti ako pročitate ovaj prilog. Međutim, ukoliko nam se mišljenja o najboljim agrobiznis idejama poklapaju, ili imajte još bolje ideje, javite se. "Uvodimo" Agromenadžer pristup po kućama... ;)  https://agromanager.info/

Nastaviće se... (sa novim idejama).


Tagovi

Agrobiznis ideje Top 5 Rezano cvijeće Pelet Briket Organska proizvodnja CSA Seljak na vikend Ruralni turizam Agromenadžer pristup


Autor

Petar Ninić

Više [+]

Stručnjak iz oblasti agrobiznisa i profesionalni poljoprivrednik.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P