Srpska pravoslavna crkva danas i sutra slavi dva velika praznika - Krstovdan i Bogojavljenje. Da li će godina biti rodna ili suša, veruje se da će reći krst u vodi i vetar.
Krstovdan se slavi uoči Bogojavljenja i prvi dan je posle Božića kada se posti. Svetkovanje Krstovdana i Bogojavljenja i Svetog Jovana su praznici povodom krštenja Isusa Hrista. Takozvani zimski Krstovdan zapravo je navečerje Bogojavljenja, u znak sećanja kada je sveti Jovan Krstitelj u reci Jordan krstio Isusa Hrista. Ove praznične dane prati čitav niz obreda i verovanja.
Uoči praznika krst se stavlja u vodu i unosi u crkvu. Ako se krst smrzne, veruje se da će godina biti rodna, a ako ne smrzne - biće oskudna. Nakon liturgije osvećuje se vodica u hramovima, a sutradan na Bogojavljenje voda se osvećuje van hramova - na rekama i jezerima. Krstovdanska vodica se deli vernicima koji je čuvaju u kućama za zdravlje svoje porodice i ukućana, a na taj dan je običaj da se opere sav veš i očisti kuća. A nakon toga čeka se Bogojavljenska noć.
Bogojavljenje je praznik krštenja Isusa Hrista kojim je počela njegova misija i propovedanje hrišćanske vere. Slavi se na dan kada je Isus Hrist kao drvodelja u svojoj 30. godini života pozvao Jovana Preteču da ga krsti u Jordanu. Nakon simboličkog trostrukog uranjanja u vodu, otvorilo se nebo i začuo se glas Boga Oca, koji je obznanio da je Isus njegov sin. Otuda se na Bogojavljenje pravoslavni vernici pozdravljaju sa - Bog se javi, a otpozdravljaju sa Vaistinu se javi.
Za Bogojavljenje postoji niz običaja, pre svega onih koji su vezani za vodu. Veruje se u njenu lekovitost i čudotvornost. Donosi se iz hramova kući. Da bi bili zdravi tokom cele godine, ukućani se umivaju vodicom. Većina obreda je podstaknuta željom za zdravljem, pa neretko se obavlja i ritualno kupanje u reci. Širom Srbije poslednjih nekoliko decenija u skoro svakom gradu organizuje se plivanje za Krst Časni u rekama i jezerima. Onog koji prvi dopliva do krsta veruje se da će pratiti sreća.
Narodno verovanje kaže da se na Bogojavljensku noć, tačno u ponoć, otvara nebo. Oni koji to budni dočekaju i u tom trenutku zamisle želju, ona će im biti ispunjena. Trebalo bi, kaže predanje, zapamtiti san koji ste usnili u noći između 18. i 19. januara, jer ti snovi su poruka od Boga i svojevrsno predskazanje. Verovanje još kaže da će neudate devojke koje na Bogojavljenje pod jastuk pred spavanje stave ogledalce, sanjati suđenog, za koga će se udati.
U čast krštenja Isusa Hrista u domovima se pripremaju Bogojavljenske pihtije. Spremaju je na Krstovdan, kada se posti, a jedu se sutradan i dan kasnije za slavu Sveti Jovan.
Ljudi veruju i da vreme na Bogojavljenje pokazuje i kakvo će vreme biti cele godine. Ukoliko pada sneg i bude hladno, cela godina će biti rodna. Ako je vreme vedro, godina će biti sušna. Ako je ovaj dan kišovit, znači da nas čekaju poplave. Na Bogojavljenje treba izaći na vetrometinu sa malo pepela u ruci. Pepeo se pušta da bi se odredilo koji je vetra zakrstio, odnosno koji vetar je preovlađivao na Krstovdan. Ako duva istočni, godina će biti sušna. Južni vetar predskazuje kišnu, a zapadni- rodnu godinu.
Tagovi
Autorka