Deset prijavljenih, deset nagrađenih - za što je HAPIH dobio 9 zlata i broncu na Noćnjaku?

Sikitita, Cima di malfi, Tosca, Koroneiki, Arbosana, Cipressino, Nociara, Arbequina - nazivi su osam novih sorti maslina za čije je ekstradjevičansko maslinovo ulje Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, točnije, njezin, Centar za voćarstvo i povrćarstvo osvojio zlatne medalje u kategoriji otvorenih ulja na nedavno održanom Noćnjaku, 24. Međunarodnoj manifestaciji maslinara i uljara. 

Zlato su dobili i za ekstra djevičansko ulje sljubljenih sorti, a još i broncu za ono sorte toscanina. 

Dakle, deset uzoraka poslali, i za svako od njih dobili vrijednu nagradu. 

Pokusni nasad maslina, na površini od 1,5 hektar imaju u Kaštel Štafiliću. "Ondje provodimo istraživanja, ponašanja novih sorti u superintenzivnom uzgoju kako bismo našim proizvođačima i maslinarima približili rezultate te im dali mogućnost da dođu vidjeti i uživo isprobati ulje od takvih sorti", pojašnjava nam dr. sc. Predrag Vujević iz HAPIH-a. 

Tu su i tradicionalne sorte

Kaže, masline beru po sortama te prerađuju u sortna ulja. Jedan od deset uzoraka se odnosi na naše autohtone sorte koje također uzgajaju, a njih vode kao sljubljene. Cipressino im, pak, služi kao vjetrozaštitni pojas duž cijelog nasada. 

"Važno nam je imati i tradicionalne sorte koje uzgajamo u okviru nacionalnog programa banke biljnih gena, a također odmah provjeravamo kako se one ponašaju u intenzivnim nasadima." 

Rastu površine pod maslinama: Mjerom 4 do još 100 ha novih nasada na zapuštenom zemljištu

U svom nasadu istražuju različite kombinacije i razmake sadnje, koliko je iskorištenje po sortama, kakvi su randmani. Provode i analizu kvalitete, analiziraju zastupljenost polifenlonih spojeva budući da se potvrdilo da neke sorte postižu vrlo visoke udjele polifenola. To je posebno zanimljivo jer se u posljednje vrijeme sve više govori o njihovoj nutritivnoj vrijednosti.  

Uzgoj u gustom sklopu

Vujević priča kako je u ovom masliniku riječ o potpuno novom sustavu uzgoja, skroz različitom od tradicionalnog. "Želim naglasiti da naša namjera nije forsirati niti nametati ovakav način uzgoja. Riječ je o istraživanjima sustava koji su sve više zastupljeni u svijetu. Zato smo ih i posadili, da provjerimo kako se ponašaju određene sorte masline u našim agroekološkim uvjetima te sa svime upoznamo proizvođače", kao važno je istaknuo ovaj stručnjak. 

Dakle, ovdje je riječ o uzgoju masline u gustom sklopu (1544, 1744 i 2002 sadnica po ha) za superintenzivne uzgojne oblike što je najnovija tehnologija uvedena u ostale mediteranske zemlje. Osiguravaju visok prirod uz veliku mogućnost upotrebe mehanizacije.

"Za ovakav način proizvodnje u Hrvatskoj bi nam trebala jedna cijela Slavonija s klimom Mediterana. Za njega su potrebne veće, plodne površine kao i sustav navodnjavanja", zaključio je Vujević. 

A mi bismo mogli zaključiti da, kako stojimo s klimatskim promjenama, ne bi čudilo da u ne tako dalekoj budućnosti u Slavoniji umjesto voćnih vrsta kao što su jabuke i šljive uzgajamo - masline.