Voćari u RS podvukli crtu - godina loša za rod skoro svih vrsta

Mraz, snijeg i niske temperature godinama su pratioci voćarske proizvodnje zbog čega se, skoro svake sezone, proizvođači suočavaju sa gubitkom prinosa, ali i kvalitetom voća koje ostane na stablima.

Češće stradaju zasadi u sjevero-zapadnom dijelu Republike Srpske, tačnije u Potkozarju, gdje se nalaze najveće površine, najviše pod jabukama i kruškama.

Lošiji kvalitet plodova

Iako se činilo da će rod jabuka biti solidan, prosječan prinos sorte Ajdared, koja je najzastupljenija u Potkozarju i RS, iznosio je 30 tona po hektaru. Na malo lokaliteta urod je bio veći, ali je još značajniji problem bio kvalitet plodova zbog oštećenja od mraza na cvjetnoj loži, što je uzrokovalo pucanje kore u tom dijelu ploda.

"Nikada jabuka nije bila lošijeg kvaliteta, a bilo je i dosta sitnijeg ploda zbog suše koja je trajala više sedmica pa su voćari koji su imali sistem za navodnjavanje morali da troše enormne količine vode, ali ni to u nekim slučajevima nije bilo dovoljno za rast", rekao je za Agroklub Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS. Takođe dodaje da su mnogi zbog toga odustali od probirne berbe i sav rod su prodavali po istoj cijeni.

I otkupna cijena niža u odnosu na prošlu godinu

Većina uzgajivača prodavali su plodove od prve do treće klase po 0,25 KM/kg, a prvu klasu u zavisnosti od sorte, od 0,70 do 0,80 KM/kg. Generalno gledajući, 50 procenata roda Ajdareda bila je industrijska. Zlatni delišes, druga sorta po zastupljenosti, takođe je slabije rodila, do 25 t/ha, a sorte koje su dale malo bolje prinose su Greni smit - do 35 t/ha, Gala - do 40 tona i Red princ - 45 tona po hektaru.

Pojedini proizvođači uskladištili su voće i čekaće povoljnije cijene što će opet biti rizik imajući u vidu da je rod pomenute voćke u Poljskoj bio dobar i njihovi izvoznici su u mogućnosti da izvoze jabuku koja se u marketima širom Bosne i Hercegovine opet prodaje po nižim cijenama u odnosu na onu domaću.

U istočnim krajevima bolja situacija

Bolji rod pomenute voćke bio je u istočnom dijelu Republike Srpske, na području Majevice i Semberije gdje je u pojedinim zasadima rod Ajdareda išao i do 70 tona po hektaru, ali je u tim predjelima dosta manje površina u odnosu na Potkozarje. 

"Istočni dio RS ima manje problema sa mrazom pa je i šljiva na većini lokaliteta dobro rodila jer su se prinosi kretali i do 45 tona po hektaru. Otkupna cijena prve klase bila je i iznad 0,80 KM/kg. U zapadnom i sjeverozapadnom dijelu, samo u višim područjima, ostalo je šljiva, a otkupna cijena na malo, za konzum kretala se i do dvije KM/kg", ističe Darko Milošević, proizvođač šljiva, jabuka i krušaka iz Tutnjevca kod Ugljevika. 

Interesantno je da je u Gradačcu, u Federaciji BiH, koji je takođe poznat po proizvodnji šljiva, rod bio dosta slabiji u odnosu na područje Majevice, odnosno, opštine Ugljevik, Koraj, Čelić. Dešavalo se da otkupljivači iz Gradačca uzimaju šljivu na Majevici i prodaju je u zapadnom dijelu RS.

Kruška podbacila, malina i borovnica dobro prošle

Kruška je u ovom kraju takođe slabo rodila i sa breskvom, šljivom, trešnjom, kajsijom i višnjom čini voćne vrste koje su najviše stradale od mraza i nižih temperatura poslije cvjetanja. Prinosi krušaka iznosili su do 15 tona po hektaru dok je u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu, na većini lokaliteta, rod bio do najviše pet tona po hektaru, prvenstveno sorte Abate Fetel i Konferans.

Prinosi malina bio je manji za 20 do 30 odsto u odnosu na prošlu godinu, ali je otkupna vrijednost od skoro sedam KM/kg nakon dužeg perioda, obradovala proizvođače ovog voća. I cijena borovnica, koje još kasnije cvjetaju, bila je izuzetno dobra i kretala se od 10 do 12 KM po kilogramu.

Opet se pokazalo da će u budućnosti proizvođači sa sistemima za orošavanje i dovoljnim količinama vode za navodnjavanje, biti u prednosti što se tiče visokih prinosa i kvaliteta plodova.