Zadnje zaštite krizantema od štetnih organizama

Meteorološki uvjeti, zaštitne mjere i uvjeti proizvodnje pri tom igraju presudan značaj na konačno zdravstveno stanje krizantema. U uvjetima iznad prosječno toplog i suhog razdoblja prethodnih smo sezona tijekom listopada bilježili pojavu nekih štetnih organizama životinjskog podrijetla, najčešće štetnih gusjenica sovica (Noctuidae) (zabilježeno tijekom 2003.) i običnoga crvenog pauka (ili koprivine ili stakleničke grinje) (Tetranychus urticae) (zabilježeno tijekom 2006.). Naprotiv, tijekom vrlo vlažnih meteoroloških uvjeta potkraj rujna i tijekom listopada pojavljuju se biljne bolesti, najčešće siva plijesan (Botrytis cinerea) i smeđa trulež (Didymella liguicola).

Sovice

Od kraja ovogodišnjeg svibnja bilježimo masovniju pojavu leptira iz polifagne skupine štetnika - sovica (Noctuidae), a osobito je brojna druga generacija počevši od kolovoza. U ekstremno suhoj i vrućoj 2003. od gusjenice sovica zabilježene su značajne gospodarske štete u ratarskim kulturama (pr. suncokretu i kukuruzu), a pojava nove vrste - kukuruzne sovice (Helicoverpa armigera) ostat će zapamćena kao fenomen. Od podgrizajućih su sovica značajne štete zabilježene u proizvodnji krumpira, kukuruza i šećerne repe, a lisne su sovice oštetile nezaštićeno plodovito povrće (rajčicu i papriku), kupusnjače, salatu, šećernu repu. Posljednjih se godina povećava njihova štetnost u krizantemi, vinogradima i voćnjacima. Sovice su razmjerno veliki noćni leptiri, raspona krila 3 - 4,5 cm. Dominira siva boja leptira koji su danju skriveni a noću ih privlači svjetlost električnih žarulja (posve neopravdano leptiri sovica poistovjećuju se s drugim nametnicima, pr. grođžanim moljcima, jabučnim savijačom, kukuruznim moljcem i dr.).

Na prednjem paru krila nalaze se pjege različita oblika koje se koriste pri njihovu prepoznavanju (sovice su najbrojnija vrsta leptira u Europi koja obuhvaća 1250 poznatih vrsta).
Neke štetne vrste u povoljnim uvjetima (uz pomoć vjetra) mogu preletjeti nekoliko tisuća kilometara pa njihova nenadana migracija može pojačati štetnost. Razvoj i brojnost gusjenica sovica određuju temperature i kakvoća ishrane. Povoljni meteorološki uvjeti tijekom kolovoza, rujna i listopada mogu još uvijek pogodovati migraciji i štetnosti sovica na krizantemama. Osim neposrednih šteta, velike su posredne štete jer se na mjestima oštećenja razvijaju sekundarne gljivice i bakterije - uzročnici truleži. Za njihovo je uspješno suzbijanje važna pravodobna prognoza pojave uz praćenje leta leptira sovica (lovnim lampama, hranidbenim mamcima) i redovitim zdravstvenim pregledima usjeva nakon njihove masovne pojave (već jedna gusjenica po biljci smatra se kritičnim napadom). Zakašnjela primjena insekticida može biti nedjelotvorna, jer su odrasle gusjenice zbog voštane prevlake otporne na kontaktni učinak pripravaka, odnosno za želučano djelovanje potrebno je da gusjenice pojedu dosta hrane (stoga su zadnji stadiji gusjenica sovica vrlo otporni na kemijsko suzbijanje insekticidima). Suzbijanje lisnih sovica također otežava činjenica da se gusjenice uvlače u unutrašnjost napadnutih organa. Premda kod primjene insekticida u ukrasnom bilju ne moramo voditi računa o karencama jer ih ne koristimo u ljudskoj prehrani, važno je ne odabrati vrste i formulacije insekticida koji mogu oštetiti ili ostaviti neželjene tragove na osjetljivim laticama krizantema. Prema iskustvima iz prethodnih sezona, na gusjenice sovica djelotvorni su pripravci iz skupine sintetskih piretroida, a najčešće se koriste Fastac ili Direct 10 SC (0,02 %) ili Beta-Baythroid EC (0,04 - 0,05 %). No, previše vlage u idućem razdoblju može pogodovati kasnom razvoju biljnih bolesti krizantema.