Hrvatska povećala izvoz - ali ne i proizvodnju?

Ministri vanjskih poslova EU-a produžili su ekonomske sankcije Rusiji do 31. siječnja iduće godine zbog krize u Ukrajini, na što je Rusija odgovorila najavom produljenja zabrane uvoza hrane iz EU-a u tu zemlju za još šest mjeseci. Novi embargo nastavit će se od kolovoza, kad ističe stari jednogodišnji, i trajat će do kraja siječnja 2016. Popis hrane koja i dalje iz EU-a, ali i SAD-a, Australije, Kanade i Norveške neće moći ulaziti u Rusiju ostaje isti, što znači da će na EU tržištu i dalje ostajati viškovi voća i povrća, mesa, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda, namijenjeni izvozu u Rusiju.

Koliko je ruski embargo utjecao na gubitke EU zemalja?

Sankcije se nastavljaju do siječnja 2016.

Analizirajući statističke podatke Eurostata, sveukupni izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU28 u EU i izvan nje, smanjio se za 4% u razdoblju od kolovoza 2014. do travnja 2015. (s obzirom na kolovoz 2013. do travnja 2014.). Iako je izvoz izvan EU zemalja u razdoblju ruskih sankcija nešto porastao, prosjek je srušilo smanjenje izvoza unutar EU (- 7%). Izvoz EU28 u Rusku Federaciju smanjio se za čak 42%.

Najviše su o ruskom izvozu bile ovisne sjevernoeuropske zemlje Litva (30% sveukupnog izvoza) i Litvanija (29%) te Estonija (22%) i Finska (21%), čiji se plasman u Rusiju većinom prepolovio. Najviše su od svih EU zemalja izvoz u Rusku Federaciju smanjili Cipar (-97%), Danska (-73%), Velika Britanija (-71%), Finska (-68%), Poljska (-62%). Hrvatska po tom pitanju nije izgubila pa je tako izvoz u Rusku Federaciju ostao na istoj razini kao i prije zabrane uvoza (2% vrijednosti sveukupnog izvoza HR).

Ruski embargo nije imao značajniji utjecaj na ukupnu robnu razmjenu Hrvatske sa svijetom, budući da Ruska Federacija ima vrlo nizak udio u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske.

Slovačka je izgubila 17% izvoza u EU i ostale zemlje u tom razdoblju. Slijedi ju Latvija (-16%), Cipar (-15%), Slovenija (-13%), Mađarska (-12%). Hrvatskoj je očito zabrana uvoza u Rusija pogodovala pa je tako izvozila za 12% više poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU i ostale zemlje, što je najveći uspjeh od svih EU zemalja.

Robna razmjena Cipra i drugih EU zemalja narušena je uslijed sankcija za 23%, Slovenije i Slovačke za 18%, Latvije za 17% te Mađarske za 15%. Hrvatska je za 4% povećala svoj izvoz prema ostalim EU zemljama. Estonija je izvozila izvan EU za 25% manje proizvoda, Litvanija za 19%, Latvija za 15%, Finska za 13% te Cipar za 4% manje. Hrvatska je povećala svoj izvoz u druge EU zemlje za 21% - što je opet najviše od svih zemalja članica. Važno je napomenuti da podaci uključuju i reeksport proizvoda porijeklom iz drugih EU zemalja.

Hrvatska povećala izvoz mesa za 36%

Izvoz mesa i mesnih proizvoda EU28 (svinjsko meso, govedina, meso peradi, smrznuto i svježe meso, prerađeno meso i žive životinje) izvan i unutar zemalja EU smanjio se za 9%. Izvoz mesa EU28 prema Ruskoj Federaciji pao je očekivano za 86%.

Najviše je pogođena Irska, sa 99% manjim izvozom mesa u tu zemlju. Međutim kako je sveukupni irski izvoz mesa u Rusiju iznosio samo 2%, šteta za cjelokupno gospodarstvo nije tako velika. Tu su još gubitnici Danska i Švedska sa 96% manjim izvozom mesnih prerađevina u Rusiju, ali i Hrvatska koja je izgubila 95% dotadašnjeg izvoza koji je iznosio svega 1%. Slijede ju Latvija i Francuska sa izgubljenih 94% ruskog tržišta. Od toga je Latvija izgubilo gotovo 9% sveukupnog izvoza. Litvanija je izgubila 72% izvoza mesa u Rusiju, ali je to tržište prije sankcija činilo 21% sveukupnog izvoza te zemlje pa je udarac bio velik. Finska je izgubila 87% ruskog tržišta koje je činilo 16% sveukupnog izvoza mesa te zemlje.

Latvija je najviše pogođena smanjenim izvozom mesa u EU i ostale zemlje izvan EU, pa je tako 18% manje mesnih prerađevina izvezeno iz te zemlje. Rumunjska ju slijedi s padom izvoza mesa u EU i ne-EU zemlje od 18%. Nizozemska i Luksemburg pogođene su sa 17 i 16% gubitka tržišta mesa, kao i Belgija i Švedska (-15%). Hrvatska je s obzirom na prijašnje razdoblje povećala izvoz mesa u EU i ne-EU zemlje za 36%!

Malta (-86%) i Cipar (-52%) nisu imali sreće prilikom plasiranja svojih mesnih proizvoda unutar EU, dok je Hrvatska povećala svoj plasman za 29%. Cipar je nadoknadio gubitak povećanjem izvoza za 80% izvan EU, a Hrvatska je slijedila sa 40%. Najveći gubitnik pri plasmanu mesa izvan EU% bila je Latvija (-43%).

Gubici u mliječnoj industriji sjeverne Europe

Prema statistikama Eurostata, najviše su EU zemlje izgubile prilikom izvoza mliječnih proizvoda. Sveukupno se izvoz u Rusiju smanjio za 98%, no pao je i izvoz prema ostalim zemljama za 10%, te unutar EU za 16% (sveukupno 14% manji izvoz u EU i izvan nje). Cipar, Mađarska, Rumunjska, Portugal i Belgija nisu izvezle niti 1% mliječnih proizvoda u Rusku Federaciju. Najviše je izgubila Finska jer je prije sankcija 50% izvoznih mliječnih proizvoda plasirala upravo na rusko tržište (-99%) te je pretrpjela velike gubitke. Slijede ju Estonija, Latvija i Litvanija. Hrvatska je izgubila oko 98% izvoza mliječnih proizvoda s obzirom na razdoblje prije sankcija, no i tada je njen izvoz u Rusiju bio zanemariv.

Kompenzirali smo gubitke s ruskog tržišta

68% izvoza voća i povrća iz Lituanije prije sankcija činilo je rusko tržište. Za 84% se taj izvoz smanjio s obzirom na razdoblje prije. Hrvatska je prije sankcija izvozila voća i povrća u količini od 7% (sveukupnog izvoza) u Rusiju, što se uvođenjem sankcija potpuno ugasilo (-100%) pa je to realno najveći gubitak u domaćem sektoru. Sveukupno se izvoz voća i povrća EU zemalja u Rusiju smanjio za 86%. Hrvatska je ipak povećala svoj izvoz prema EU i ne-EU zemljama za 50%, što je donekle kompenziralo gubitke s ruskog tržišta. Većinu tog povećanja čini EU tržište (+63%).

Cijene voća su od kolovoza prošle do svibnja ove godine, u međugodišnjoj usporedbi bile više za 2,9%, a povrća za 1,8%. No, teško je odvojiti utjecaj sankcija od ostalih utjecaja koji određuju tržište, kao što je, primjerice, utjecaj tečajnih razlika, osobito prema dolaru. Kuna je bila slabija od dolara u za oko 14% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je poskupilo robu koja se uvozi s dolarskih tržišta, primjerice banane, navodi Novi List.

Foto: depositphotos.com, @zlikovec