Iako ima barem pola plodova prve klase, ne bi probirao krušku već bi sve plodove zajedno brao.
Iskusni voćar iz okoline Banjaluke, Zoran Kaurin, ove godine proizveo je krušku dobrog kvaliteta. Njegov zasad izbjegao je mrazeve, grad i superćelijske oluje pa se može smatrati srećnikom jer krušaka u banjalučkoj regiji, u ovoj godini, skoro da nema.
Kako smo već pisali, vremenski uslovi nisu bili naklonjeni proizvođačima krušaka na tom području. Samo u ponekom voćnjaku, najčešće u onima uz potoke i rijeke, stabla su izbjegla kasne proljećne mrazeve i uprkos velikoj količini padavina, rod je ostao na granama.
Među tim, da kažemo srećnim proizvođačima je i Kaurin iz Kuljana, koji je u svom zasadu krušaka imao solidan rod. Ova godina je, kako i sam kaže, jedna od najtežih koje pamti.
"Žao mi je ostalih proizvođača kod kojih nije bilo uopšte roda a kod mene, situacija je dobra. Zasad mi je blizu rječice i proteklih godina rijetko sam imao prinos jer su mi ga uništavali kasni proljećni mrazevi. Ove godine situacija je drugačija i rod je oko 15-tak kilograma po stablu", kaže Zoran koji ukupno ima nešto više od 750 voćki, od toga 650 Viljamovki, stotinjak stabala Abate Fetela i poneku Santa Mariju.
Kvalitet roda je zadovoljavajući jer je godina bila kišovita, sa dosta vlage, a iako nije stigao da odradi ljetnju rezidbu, za narednu godinu formiralo se dosta rodnih pupoljaka i krupnoća većine plodova je više od šest centimetara u prečniku.
"Moje kruške su dobrog kvaliteta", ističe ovaj voćar, dodavši kako govori o sorti Viljamovka, a Abate Fetel je još boljeg, ali će berba uslijediti tek u septembru. Iako ima barem pola plodova prve klase, ne bi probirao krušku već bi sve plodove zajedno brao.
Ni šljiva ove godine nema u okolini Banjaluke. Oni rijetki koji su uspjeli da je proizvedu podigli su otkupne cijene u odnosu na prošlu godinu pa se za kilogram šljiva za rakiju, treba izdvojiti i do 0,80 KM/kg. Zato nije za čuditi se što se cijena krušaka biti veća.
Fotoprilog
Tagovi
Autor