Proizvodnja lucerke organizovana na 10 ha može biti jeftinija za 25%, odnosno može se uštedjeti oko 220 eura.
Za uspješnu proizvodnju lucerke veoma je važna pravovremena i pravilna primjena svih agrotehničkih mjera: izbor pacele, plodored, obrada zemljišta, đubrenje, sjetva, mjere njege, kosidba i konzervacija (sijeno/sjenaža), i sve one su podjednako važne i treba ih provoditi sa maksimumom kvaliteta, kako bi se stvorili povoljni uslovi za rast i razvoj biljaka.
Sjetva je jedna od najznačajnijih operacija kojoj treba posvetiti puno pažnje, i uključuje nekoliko elemenata: vrijeme sjetve, dubina sjetve i sjetvena norma. Pored toga, važan uslov za postizanje visokih i stabilnih prinosa kvalitetne kabaste stočne hrane je izbor odgovarajuće sorte lucerke. Prednost treba dati domaćim sortama, jer su prilagođene našim ekološkim uslovima.
Sjeme lucerke je sitno, veličine 2-3 mm, spljošteno, žute i žuto-zelenkaste boje sjemenjače. Jedan gram sjemena lucerke sadrži u prosjeku oko 500 zrna, najčešće 350-600, što znači da 1 kg ima 500.000 zrna. Masa 1.000 zrna lucerke se kreće od 1,9 do 2,0 g.
Nekada su naši poljoprivrednici sijjali 40 kg/ha sjemena omaške ili 25-35 kg/ha sijačicama. Danas je, zahvaljujući dobroj tehničko-tehnološkoj opremljenosti gazdinstva, ta količina sjemena znatno smanjena. Međutim, u našoj zemlji lucerka se još uvek sije sa više od 20 kg sjemena po hektaru, što značajno poskupljuje proizvodnju lucerke. Pod uslovom da je sjeme kvalitetno, zemljište dobro pripremljeno, poravnato i sitnomrvičaste strukture, a sijačice pravilno raspoređuju predviđenu količinu sjemena, dovoljno je 8-10 kg/ha sjemena. Ova količina sjemena obezbeđuje 250 biljaka/m2 na kraju prve godine, što predstavlja optimalan broj biljaka u agroekološkim uslovima na ovim područjima, a sa kojima se može postići visoka proizvodnja kvalitetne stočne hrane uz niže troškove zasnivanja lucerke. Međutim, većina malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača ne raspolaže modernom mehanizacijom, već njive obrađuju i siju zastarjelim mašinama, te je potrebno da primjene nešto veću sjetvenu normu, oko 15 kg/ha.
Pored toga, važan preduslov za upotrebu manje sjetvene norme je sjetva deklarisanog sjemena, koje garantuje sortnu čistoću, kvalitet u pogledu klijavosti i odsustvu korovskih vrsta, a naročito viline kosice. Sjeme sa pijace, iako ima nešto nižu cijenu, nepoznatog je zdravstvenog stanja i kvaliteta (naročito klijavosti) i uglavnom zaraženo sjemenom viline kosice, što u startu poskupljuje zasnivanje i održavanje zasnovanog lucerišta.
Sjetvom takvog sjemena, proizvođači, u većini slučajeva, budu primorani da poslije prve godine razore svoja lucerišta. I ne samo to, tu parcelu gube i za gajenje nekih drugih ratarskih i povrćarskih vrsta u narednih nekoliko godina, jer sjeme viline kosice zadržava klijavost u zemljištu duže od 15 godina.
Sjetva lucerke sa više od 20 kg/ha sjemena, ne znači i veći prinos sijena, bolji kvalitet i dugovječnost lucerke, što je za proizvođače vrlo značajno sa aspekta smanjenja troškova zasnivanja i povećanja osnovne zarade. Upotreba veće količine sjemena može biti opravdana, ukoliko nije kvalitetno izvedena predsjetvena priprema zemljišta, ako se zakasni sa sjetvom ili je zemljište lošijeg kvaliteta. Svakako je, iz ugla proizvođača, bolje korigovati ove probleme, nego primjeniti veće količine sjemena za sjetvu i time uvećati troškove zasnivanja lucerišta.
Imajući u vidu da je za kilogram lucerke potrebno izdvojiti oko 4,4 eura i ako se sjetvena norma sa 20 kg/ha smanji na 15 kg/ha, proizvodnja lucerke organizovana na 10 ha može biti jeftinija za 25%, odnosno može se uštedjeti oko 220 eura. Bolje je sredstva uložena u kupovinu veće količine sjemena preusmjeriti u povećanje nivoa agrotehnike u godinama eksploatacije lucerišta (đubrenje, zaštita usjeva) i nabavku savremenije mehanizacije i opreme.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor