Armin Nuhanović: Početnici koji nisu savladali ni osnove pčelarstva pokušavaju da krenu sa apinihalacijama što može imati velike posljedice

Pčelarstvo je grana koja traži veliko iskustvo i znanje. Obično, u uspješnim porodicama je to uglavnom porodična tradicija, koja se prenosi sa generacije na generaciju. Ipak, to nije uvijek pravilo što potvrđuje porodica Nuhanović koja živi na imanju podno Debeljače. O pčelaru Husniji Nuhanoviću i njegovom sinu Arminu koji su sagradili i na upotrebu građanima stavili prvu api komoru na području grada Bihaća, već smo pisali. 

Apikomoru ne naplaćuju, a imaju i dječje maske

Inače, api komora, odnosno inhalacija zrakom iz košnice, služi za liječenje mnogih, ali prije svega respiratornih oboljenja, a naročito pomaže kod liječenja astme i bronhitisa kod djece i odraslih.

Podsjetimo, 27-godišnji Armin Nuhanović, koji je po zanimanju medicinski tehničar i zaposlen je u OS BiH, pčelarstvom se bavi već punih 12 godina. Trenutno posjeduje 120 pčelinjih zajednica, a kada se počeo baviti pčelarstvom, imao je samo 5 košnica, koje je njegov otac Husnija kupio dolaskom u penziju. Ono što je zanimljivo, je to da u ovoj priči pčelarstvo nije porodična tradicija.

"Pčelarstvom se prije nas nije nitko bavio u porodici, niti u našoj blizini, što znači da nismo imali nikakvo predznanje vezano za pčelarstvo. Vremenom smo počeli aktivno učiti jer nas je fascinirala organiziranost pčelinje zajednice. Danas je već to preraslo u porodični posao", iskreno priča Armin.

U početku prodavali samo med, danas imaju komplet liniju proizvoda

Armin kaže da su u početku prodavali samo med, međutim, kasnije, počeli su prikupljati i druge pčelinje proizvode. Danas korisnicima nude komplet pčelinje proizvode, od meda, polena, perge, propolisa, matične mliječi, preko voska, pčelinjeg otrova, pa sve do raznih ponuda iz apiterapije (med i drugi pčelinji proizvodi uz fitoterapiju). A na pitanje koliko koštaju njihovi proizvodi, Armin skromno kaže kako su cijenu svojih proizvoda prilagodili današnjem standardu. 

Armin ističe da je za njih najbolja reklama ta kada ih njihovi kupci preporuče drugima. "Ne ulažemo velika sredstva u marketing da bismo stekli krajnjeg korisnika. Mi naše proizvode prodajemo na kućnom pragu", iskreno govori Armin.

Istraživanjem apiterapije se bavi punih pet godina

No, u fokusu porodice Nuhanović je apiterapija.

"Ovim vidom terapije pokušavamo približiti svim osobama djelovanje pčelinjih proizvoda na ljudski organizam. Aktivnim istraživanjem se bavim već punih pet godina", izjavio je Nuhanović dodavši da ga apiterapija ponajviše privlači jer je medicinski radnik i uvijek mu je briga o osobama koje imaju zdravstvenih poteškoća na prvom mjestu. Kako kaže on, sve je krenulo spontano i slučajno uz istraživanje djelovanja apitoxina na ljudski organizam.

"Vremenom sam  krenuo i na ostale pčelinje proizvode. Uz moje istraživanje sam pratio sve vidove apiterapije, te na taj način na jednom sajmu pčelarstva koji je bio u Sloveniji primjetio da se prodaju neki uređaji koji liče na inhalatore. To me mnogo zanimalo pa sam sebi zadao zadatak da istražim šta i kako to funkcioniše. Znao sam da se radi o apiinhalaciji", rekao je Armin pojasnivši kako je apinhalacija udisanje zraka direktno iz košnice koja se nalazi u ograničenom prostoru ispunjenim isto zrakom iz košnice, a te prostrije se nazivaju  apikomore. Apikomora mora biti od prirodnog materijala manjih dimenzija kako bi se lakše zadržavao zrak.

U BiH ne postoji edukacija za apiterapeuta

"Od 2012.godine svakodnevno sam posvećen cjelokupnom vidu apiterapije. Često se spominje kako je nemoguće doći do raznih podataka vezanih za sastav pčelinjih proizvoda i njihovo djelovanje. To je tačno ako se osoba ograniči samo na naše prostore. U toku istraživanja sam saznao mnogo informacija koje su znanstveno dokazane na raznim institutima, te na taj način i uočio mnogo grešaka koje se dešavaju kod nas u pripremi meda sa raznim drugim preparatima. Teško je danas objasniti osobama koje smatraju da ako im se ukaže na njihove greške odmah pokušava neko da omalovažava njihov rad.

Kod nas u BiH ne postoji niti jedna ustanova u kojoj može da se polaže za apiterapeuta, što nama predstavlja veliki problem jer moramo da idemo van BiH da polažemo certifikate. Ali i to je nekad najmanji problem. Problem u ovom dijelu pčelarstva, jer je apiterapija grana pčelarstva, je taj što danas osobe koje posjeduju položene certifikate ne rade na tome da predstave djelovanje pčelinjih proizvoda na ljudski organizam ili to rade okvirno bez detaljnih objašnjenja. Ne smatram da poznajem sve 100% jer je to nemoguće, ali uz aktivno istraživanje od 5 godina smatram da se dosta grešaka može ispraviti koje su ustaljene kod nas", istakao je Armin.

Posjeduje dvije apikomore, korištenje je besplatno

Armin trenutno posjeduje dvije apikomore, a svi termini su popunjeni u cijelosti. U početku, kada su tek krenuli sa radom, prvi posjetioci su bili upravo članovi porodice. Armin dodaje kako je bio siguran da ovakav način liječenja nema nikakvih nuspojava, pa je ovo bio idealan način da to dokaže i drugima. Kada su počeli sa radom, odlučili su da korištenje apikomora neće naplaćivati i da će biti besplatno.

"Često se javljaju i drugi pčelari za savjete kako i šta je potrebno za izgradnju apikomora kao i za njen rad.  Potrudim se da svakom objasnim na što bolji način.  Prvi moj odgovor je poznavanje djelovanja svih proizvoda jer je ovo jedini vid apiterapije gdje se koristi ispraravanje svih proizvoda, poznavanje simptoma oboljenja.  Ne sputavam nikog u izgradnji, ali često potenciram na onom što se može dogoditi do dolaska u apikomoru, ali osobe smatraju da ovim vidom mogu povećati ekonomsku korist bez da vode brigu o korisnicima apiinhalacije. Početnici koji nisu savladali ni osnove pčelarstva pokušavaju da krenu sa apinihalacijama što može imati velike posljedice.  Mnogi su u početku bili stava da je za ovaj vid apiterapije potrebno postaviti inhalator i završen posao, međutim svako oboljenje ima svoj način inhalacije. Ako se ne koristi pravilno, inhalacije nemaju učinak te se u alveolama nakupljaju određeni mikroelemenati koji ne dozvoljavaju razmjenu kisika u ugljenmonoksid i dolazi do vezanja za hemoglobin u krvi", otkrio nam je naš sagovornik dodavši da se inhalacija ne može koristiti duže od 30 minuta, svakih 48h od zadnje inhalacije, kao što je recimo slučaj za astmatičare.

Konkurencija među pčelarima ne postoji, nema dovoljno meda

Armin kaže kako vrlo rado razmjenjuje iskustva sa ostalim pčelarima. Ističe i da su oni aktivni članovi u Udruženju pčelara u Bihaću, a za moguću konkurenciju kaže: "Konkurencija ne postoji, jer mi nemamo dovoljnu količinu pčelinjih proizvoda da bismo zadovoljlili naše tržište, a tek da ne govorim o nekom velikom izvozu."

Kod nas u BiH ne postoji niti jedna ustanova u kojoj može da se polaže za apiterapeuta, što nama predstavlja veliki problem jer moramo da idemo van BiH da polažemo certifikate. Ali i to je nekad najmanji problem. Problem u ovom dijelu pčelarstva, jer je apiterapija grana pčelarstva, je taj što danas osobe koje posjeduju položene certifikate ne rade na tome da predstave djelovanje pčelinjih proizvoda na ljudski organizam ili to rade okvirno bez detaljnih objašnjenja. 

U radu sa pčelama veliki doprinos i pomoć Arminu i ocu Husniji daju majka Fahira i supruga Emina. Armin kaže kako su svi oni rasporedili poslove da olakšaju rad, i dakako povećaju ponudu.

Očekuje se da 2018. godina bude uspješnija od prethodnih

"Što se tiče prinosa meda u 2017. godini teško je da se govori okvirno. Godina je bila izuzetno loša za pčelarstvo na našem području. Kasni mraz je uništio bagremovu pašu, nakon čega je ustupila izrazito velika temperatura koja je i ostale paše umanjila za 70%. Pojedini pčelari koji se nalaze na nepovoljnim mikrolokacijama su morali da vrše i prehranu pčelinjih zajednica. Što se tiče 2018. godine nadamo se da će biti mnogo bolja od 2016. i 2017. godine."

Budući da je proljeće već daleko zašlo u svoju drugu etapu, pitali smo Armina da li je pretrpio gubitke prilikom niskih zimskih temperatura. On kaže da dosada nisu imali gubitaka, budući da maksimalnu pažnju posvećuju upravo o uzimljavanju.

"Što se tiče uzimljavanja pčelinjih zajednica, tu posvećujemo najveću pažnju i sve radimo kontrolirano od same prehrane do tretmana pčelinjih zajednica protiv varoe. Redovno vršimo veterinarski pregled naših zajednica. Dosada nismo imali gubitaka u toku uzimljavanja, što nam predstavlja najveći pokazatelj našeg predanog rada", istaknuo je Armin.

Sudjeluju na takmičenjima u kvaliteti meda

Armin otkriva kako je redovan gost na stručnim predavanjima i sajmovima pčelarstva. Stručnu literaturu vrlo rado čita, baš kao i njegov otac, a najviše pažnje posvećuju pčelarskom magazinu BHpčelar koji izlazi svaka dva mjeseca. Smatra da je magazin vrlo kvalitetno urađen i da može pomoći u velikoj mjeri početnicima, ali i njima koji imaju malo više staža u pčelarenju. 

Redovno šalju i svoj med na razna takmičenja koja nisu samo unutar granica Bosne i Hercegovine.

"Ponosni smo na naše proizvode i kako pojedini znaju reći, spremni smo na sve kontrole kvaliteta", izjavio je Armin.

Problema mnogo, rješenja malo

O problemima u bh pčelarstvu Armin ima mnogo šta za reći:

"Smatram da je najveći problem sa kojim se susreću pčelari u BiH nebriga vlasti za ovim vidom poljoprivrede dostigla vrhunac. Jedan od problema je sam pravilnik na državnom nivo. Te iste nacrte pravilnika su uređivale osobe koje nemaju adekvatno predznanje o pčelarstvu, te na taj način pokušavaju da pčelarstvo svedu na još niži stepen nego što jeste. Razni problemi oko samih poticaja kada su loše godine pa do nabavke opreme.“

A kada smo upitali Armina da li je moguće živjeti od pčelarstva, on je na momenat zašutio, a potom dodao i svoj odgovor:

"Na vaše pitanje da li se može živjeti od pčelarstva je vrlo teško dati odgovor. Smatram da jedna četveročlana porodica koja posjeduje 100 košnica i uz predan rad i skupljanje svih pčelinjih proizvoda može da lijepo dopuni svoj kućni budžet. Naravno da je situacija malo bolja i uz malo veći broj košnica moglo bi da se živi, kako naš narod kaže, normalno bez nekih velikih snova."

O budućim planovima Armin nije htio mnogo pričati.  Istaknuo je da će o njima pričati tek nakon realizacije. Dakako, plan je da se proširi ponuda proizvoda na polju apiterapije, kao i broj košnica, jer je ljubav prema pčelama prerasla u porodični posao.

Svi koji žele bilo kakav savjet vezano za pčelarstvo ili apiterapiju mogu kontaktirati Armina, koji će im vrlo rado dati sve potrebne informacije, a posebno ga raduje kada može pomoći početnicima koji tek planiraju zakoračiti u ovaj divni svijet krilatih farmaceuta, a nemaju mogućnost kvalitetnog informiranja.