Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šteta od suše
  • 17.08.2021. 15:30

Zašto i kome je u interesu dugotrajnu sušu neproglasiti elementarnom nepogodom?

Dok poljoprivrednici muku muče i preživljavaju neizvjesnost šta i kako dalje, drugi, oni nadležni, očito ne mare. Jer, već odavno su ispunjeni svi uvjeti za proglašenje stanja elementarne nepogode.

Foto: Depositphotos/simazoran
  • 207
  • 471
  • 0

Hektari šuma i dalje su u plamenu, gore poljoprivredna dobra, hiljade dunuma žitarica i drugog povrća je i do 80%, a negdje i više, uništeno uslijed nedostatka padavina. Pitanje je koliko i kako će stočari spremiti silažu za zimu!? S polja se "skida" kukuruz koji je zakržljao, presušio, od kojeg nema nikakve koristi, ali se sa zemlje, kako možemo vidjeti u ovom videu, mora ukloniti. 

Sve su to poslijedice ekstremnih vrućina i toplotnog vala koje su zahvatile cijelu zemlju, a najteže su pogođeni stočari. Dok poljoprivrednici muku muče i preživljavaju neizvjesnost šta i kako dalje, drugi, oni nadležni, očito ne mare. Već odavno su ispunjeni svi uvjeti za proglašenje stanja prirodne nesreće, odnosno elementarne nepogode, no nažalost, štabovi civilne zaštite gradova, kantona i federacije još uvijek nisu uputili prijedlog nadležnim institucijama.

Šta kaže zakon?

Ko i kako treba da reaguje, čija je nadležnost i ostale odredbe, kada je konkretno u pitanju trenutna dugotrajna suša, gdje poljoprivrednici direktno trpe nemjerljivu štetu, definisano je u Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10).  U smislu ovoga Zakona pod pojmom prirodne nepogode podrazumijevaju se događaji koji su uzrokovani djelovanjem prirodne sile na koje ljudski faktor ne može uticati, a što predstavlja trenutna dugotrajna suša.

Sasušene poljoprivredne kulture od Posavine do Hercegovine, smanjeni prinosi žitarica i drugog povrća i do 80%, hektari šuma trenutno u plamenu, očito još uvijek nisu dovoljno jaki i opravdani razlozi da neki od civilnih štabova od grada, kantona pa do Federacije uputi prijedlog za proglašenje nastanaka prirodne nesreće u regijama koje su najteže pogođene sušom.

Naime, procedura nalaže da upravo oni predlože proglašenje nastanka prirodne nesreće. Konkretno, za područje Federacije BiH, na prijedlog Federalnog štaba civilne zaštite, Vlada proglašava nastanak prirodne i druge nesreće i osigurava potrebna financijska sredstva u budžetu Federacije za finansiranje potreba zaštite i spašavanja. Ista procedura važi i za niže nivoe poput kantona i gradova, odnosno općina.

Udruženja šalju upite, Vlada neodgovara

Nadležna Udruženja poljoprivrednika i Federacije BiH te entiteta RS već odavno nastoje potaknuti nadležne da poduzmu određene mjere. Tjednima šalju molbe, zahtjeve, dopise i apele. Nažalost, skoro dva mjeseca još uvijek nije stigao odgovor iz nadležnog Federalnog ministarstva poljoprivrede i Vlade FBiH.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo dugo upozorava, ali i nudi rješenja kako prevazići ovu nepogodu. "Još uvijek nije kasno da vlast reaguje i da spasi veliki broj poljoprivrednika koji od ovog posla žive. Pomoć bi im sada dobro došla kako bi mogli nabaviti stočnu hranu po trenutnim cijenama, jer su u strahu da će one do kraja godine samo rasti, a to bi im samo još više ugrozilo opstanak ukoliko se na vrijeme ne obezbijede" .

Iz udruženja predlažu rebalans budžeta, da se izdvoji dodatnih 20 miliona KM te uz izmjene i dopune programa i pravilnika povećaju poticaji i barem privremeno pomogne poljoprivrednicima i stočarima da pripreme stočnu hranu za zimu.

A o kojoj se šteti radi, još je rano govoriti. Vladimir Usorac iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a predviđa razmjer i više od milijardu KM. "Ona će se zbrajati na jesen kad prinosi budu manji za 50%, 60%, 70%. Pretrpjet ćemo štetu od, najmanje, milijardu i pol na svim kulturama", ističe Usorac.

Kako se podnosi prijava?

Kada se proglasi stanje prirodne nesreće, elementarne nepogode, u ovom slučaju suše, tada poljoprivrednik koji pretrpi štetu, zahtjev za prijavu i naknadu podnosi gradskim/općinskim štabovima Civilne zaštite. Oni tada formiraju komisiju i izlaskom na teren sačinjavaju zapisnike.

Procedura dalje nalaže osiguravanje sredstva, a prema Članu 179., gore pomenutog Zakona finansira se iz nekoliko izvora. Prvo je to budžet Federacije, kantona i općina, a tu su i ona od pravnih lica, ali i osiguranja, dobrovoljni prilozi, međunarodna pomoć te drugi izvori utvrđeni ovim i drugim zakonima. Tako se sredstva po odredbama zakona, a koja se prikupljaju od naknada vode, nalaze na posebnom transakcijskom računu budžeta Federacije, kantona i općine.

Od evidentiranih, 15% pripada Federaciji, 25% kantonu i  60% općini u kojoj su ona ostvarena i služe isključivo za namjene pružanje materijalne pomoći za uklanjanje posljedica koje su nastale od prirodnih i drugih nesreća, sprečavanja nastajanja daljnih šteta i osiguranja osnovnih uvjeta za život ljudi na ugroženom području.

Hoće li prognozirane padavine prekinuti dugotrajnu sušu?

Također Vlada Federacije, na prijedlog Federalne uprave, utvrđuje uvjete i način njihova korištenja po osnovi posebne naknade. Upravo je to prilika da osiguraju i doznače dodatna sredstva nadležnim poljoprivrednim ministarstvima kako bi se pomoglo agraru.

Dok pomoć ne stigne, poljoprivrednicima ne preostaje ništa drugo nego gledati u nebo i nadati se kiši, kako bi se preostali usjevi koliko toliko spasili.


Tagovi

Suša Elementarna nepogoda Šteta Prijava Procedura Nedžad Bićo Vladimir Usorac


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Šta će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti za sektor mljekarstva BiH?

24

  • 26.03.2024. - 12.04.2024.

Glasova: 13

Katastrofu, propast ćemo! 54,2%

Glasova: 7

Prosperitet, bit će nam bolje 29,2%

Glasova: 2

Sve će biti isto 8,3%

Glasova: 2

Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 8,3%

Pregled ankete

Pregled ankete