Agrotehničkim mjerama umanjimo utjecaj nedostatka oborina

Osnova uspješne proizvodnje na oranicama jest kvalitetna obrada tla. Primijenjenim agrotehničkim mjerama možemo umanjiti posljedice koju zbog manjka oborina trpi ratarska, ali i stočarska proizvodnja. Cilj je obrade tla povećanje njegove sposobnosti da akumulira što veću količinu oborina te da je zadrži u tlu i spriječi isparavanje kako bi u zadanom trenutku bila biljkama na raspolaganju. Na čuvanje vlage u tlu utječu struktura tla, organska tvar u tlu i biljni ostaci na tlu koji pospješuju upijanje oborina, a ujedno štite tlo od erozije i utječu na mikrobiološku aktivnost tla.

Dubokom oranju namijenjena je uloga akumuliranja zimske vlage.

U jesen uzorana zimska brazda pospješuje upijanje zimskih oborina, kiše i snijega. Oranjem u tlo ulazi više zraka, što potpomaže razgradnju organske tvari te dovodi do oslobađanja hraniva i do biološke aktivacije tla. Osnovni je preduvjet za kvalitetno izvođenje dubokog oranja povoljno stanje vlažnosti tla. O poštivanju tog uvjeta višestruke sukladnosti govori i Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima NN 89/11 kao o jednom od uvjeta koji su ove godine u kontroli kod korisnika izravnih plaćanja u poljoprivredi. Od poljoprivrednika se traži primjereno korištenje mehanizacije na način da se mehanizacija ne koristi na poljoprivrednim površinama ako je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom (osim prilikom berbe/žetve usjeva ).

U rano proljeće, čim se steknu uvjeti i stanje tla to omogući, treba zimsku brazdu zatvoriti blanjom ili drljačom da se smanjenjem površine i prekidanjem kapilarnog toka spriječi isparavanje vlage nakupljene tijekom zime. Proljetni vjetrovi pridonose bržem gubitku vlage iz otvorenih brazda. Zatvaranjem brazdi na površini stvara se izolacijski sloj tla, tlo se brže zagrijava i suši, a vlaga se čuva u dubljim slojevima.

Prilikom presjetvene pripreme zemlju ne smijemo previše usitniti, tlo mora biti grudičaste, orašaste strukture kako se nakon jakih kiša ne bi stvarala pokorica. Dobro je nakon sjetve kultura sitnijeg zrna tlo povaljati. Tako će sjeme prije niknuti, a uspostavljamo kapilarni uspon vode iz dubljih slojeva tla do biljke.

Kultivacija je poželjna mjera tamo gdje je moguća jer rahljenjem plitkog sloja tla zaustavljamo isparavanje vode i tako je čuvamo za postojeći usjev.

Nakon žetve žitarica dobro je odmah obaviti plitko oranje kako bi se zaustavio kapilarni uspon vode, spriječilo isparavanje i sačuvala voda u tlu.

A što je sa gnojivima? U vrijeme suše biljke slabije upijaju dana hraniva ili im ona radi nedostatka vlage postaju nedostupna. Biljke izložene takvim stresnim uvjetima imaju smanjenu otpornost na bolesti, a često se javljaju i fiziološke smetnje. Važno je stoga svake godine voditi računa o pravilnoj opskrbi tla hranjivima, kontrolirati kiselost tla odnosno pH tla, a gnojidbu treba prilagoditi zahtjevima kulture i kroz godine voditi računa o bilanci hraniva u tlu. Moramo se brinuti i raditi na očuvanju plodnosti naših tala. U slučaju suše način gnojidbe treba prilagoditi vremenskom periodu trajanja sušnih uvjeta, a i obratiti pozornost na razvojnu fazu naše kulture. Ako biljke pokazuju teže posljedice suše, žućenje listova, gnojidba im ne može pomoći. U sušnim uvjetima gnojiva koja smo primijenili ostaju biljkama nedostupna jer u tlu nedostaje vode. Za visokih temperatura i nedostatka vlage, ne nužno u vrijeme ljeta, treba izbjegavati gnojidbu dušičnim gnojivima (KAN, UREA), prije svega na travnjacima jer u nedostatku vlage gnojiva ne mogu djelovati kako bi trebala. Pokazuje li naš usjev ili travnjak znake rasta i razvoja, zeleni se, možemo odabrati folijarnu gnojidbu s ureom ili nekim folijarnim gnojivom i prihraniti biljke putem lista. Folijarna prihrana mora se obaviti po oblačnu vremenu, bez vjetra, što bliže biljkama kako bi tako izvršena prihrana bila uspješna. Kad očekujemo sušni period, ne smijemo travnjake prenisko pokositi nego im dati priliku za ponovni rast. Nakon sušnog razdoblja usjev koji je pretrpio posljedice suše moći će usvojiti manje hraniva pa količinu gnojiva treba umanjiti.
Proizvodeći krmu za stoku duži niz godina svaki je poljoprivrednik trebao uočiti kritični period koji treba premostiti uspješnom agrotehnikom na svojem gospodarstvu. To se može odnositi na izbor vrste krmne biljke, hibrida kukuruza, način gnojidbe, a ne svesti na čekanje da ga vremenske prilike uglavnom negativno iznenade. Ipak, sve počinje od obrade tla i zato je ovo vrijeme kada treba uzorati zimsku brazdu.

Autor: Iva Majhen-Vlašiček, dipl.ing.agr.