Preporuka je uz njega sijati raž, tritikale, ječam, pšenoraž, pšenicu i zob. Za sjetvu u čistom usjevu treba upotrijebiti oko 150 kg/ha sjemena, a u mješavini sa strninama udio graška treba iznositi 85-90% od sjetvene norme u čistom usjevu.
Jedno od rješenja za proizvodnju rane voluminozne krme koja za korištenje dospijeva krajem aprila i u maju iduće godine jeste sjetva ozimog stočnog graška.
Dobri predusjevi za ovo krmivo su žitarice i okopavine, a kako piše dr. B. Mišković u svojoj knjizi Krmno bilje, sije se poslije suncokreta, ranih krmnih biljaka, žitarica ranog kukuruza te nekih vrsta povrća.
Nikako se ne preporučuje sijati poslije drugih vrsta mahunarki, a ne podnosi ni uzgoj u monokulturi. Stoga je savjet pridržavati se plodoreda od tri do četiri godine.
Što se tiče odabira tla, nema velike zahtjeve. Najbolje uspijeva na dubokim plodnim zemljištima slabo kisele do slabo alkalne reakcije. Dobra tla su ona laka te pjeskovita ilovača uz dovoljno vlage i pristupačnih hraniva.
Treba napomenuti da zahvaljujući simbiozi sa korijenskim kvržičnim bakterijama ova biljka za sobom ostavlja značajne količine azota u zemlji za naredni usjev. Kako piše feedipedia, smanjuje se potreba azotnog đubriva sljedećeg usjeva za 30 - 50 kg/ha.
Prije sjetve potrebno je pravovremeno izvršiti obradu tla i to na 25 cm dubine. Za sjetvu ozimog graška tlo se obrađuje tokom ljeta. Priprema tla za sjetvu se sastoji od tanjiranja, drljanja i kultiviranja. Sije se žitnom sijačicom na međuredni razmak od 12,5 cm i na dubinu između 4 i 7 cm.
Budući da ima zeljastu mekanu stabljiku, koja naraste vrlo visoko, treba potporu da ne polegne. Kao potpora, odnosno nosači mogu služiti različite biljke koje imaju sličan ritam rasta kao i grašak te one koje su otporne na polijeganje, a u vrijeme korištenja vrlo su kvalitetne, te daju velike urode mase odnosno zrna.
Preporuka je uz njega sijati raž, tritikale, ječam, pšenoraž, pšenicu i zob. Za sjetvu u čistom usjevu treba upotrijebiti oko 150 kg/ha sjemena, a u mješavini sa strninama udio graška treba iznositi 85 -9 0% od sjetvene norme u čistom usjevu.
U vegetaciji traži dosta vlage, a kritično razdoblje odnosno vrijeme kada je osjetljiv na nedostatak vode je faza pupanja, cvjetanja i oplodnje. Takođe, valja napomenuti i to da previsoka vlaga uzrokuje polijeganje.
Muzna grla: Sjenaža graška i žitarica - kvalitetno kabasto krmivo
Ono što karakteriše ozimi grašak je to da podnosi vrlo niske temperature pa čak i one od -20°C. Što se tiče đubrenja potrebno mu je 50 do 80 kg/ha azota, 70 do 80 kg/ha fosfora i 80 do 120 kg/ha kalija.
"Stočni grašak pogodan je za ishranu stoke u svim fazama razvoja. U zelenom stanju za hranidbu muznih krava, u mliječno - voštanom zrenju zrna za sjenažu (cijela biljka se silira), suho zrno prekrupljeno u sastavu krmnih smjesa i na kraju slama, koju stoka rado jede" , piše savjetodavka Ljubica Kravarščan koja napominje da je to biljka koja sasvim opravdano osvaja sve više prostora na poljima stočara.
Tagovi
Autorica
