Boom uljane repice u Podravini

Ukoliko su vremenski uvjeti dobri, žetva završava krajem lipnja ili početkom srpnja i prva je poljoprivredna kultura koja u tekućoj godini donosi zaradu. Većina je prepoznaje po izrazito žutim cvjetovima, iako je sam plod crne boje. U Hrvatskoj se do sada uglavnom sadila u Slavoniji, no ovoga proljeća od nje su se žutjele i stotine hektara poljoprivrednih površina u Podravini. Riječ je, zacijelo pogađate, o uljanoj repici. Jedan od poljoprivrednika koji ju je prošloga mjeseca također prvi puta požnjeo sa svojih polja je i Dragutin Čižmak Ambasador iz podravskoga mjesta Đelekovca. Uljanom repicom imao je zasijano 70 hektara, a na poljoprivrednom gospodarstvu njegove majke, njegov repičin urod, kao i urod drugih ovdašnjih poljoprivrednika, otkupljuju tvrtke Agro gorup d.o.o. iz Sudovčine u Varaždinskoj županiji te Agronom d.o.o. iz Požege.

Repica najpogodnija za uzgoj u ovim klimatskim uvjetima

"Za uljanu repicu odlučio sam se iz više razloga. Jedan su klimatske promjene, posljedica kojih su jako vruća i sušna ljeta, što šteti većini poljoprivrednih kultura. Budući da se repica sije krajem kolovoza i početkom rujna, znači u velikoj mjeri raste kroz zimu i proljeće kad još ima vode u ovim laganim, pjeskovitim tlima, kakva su tu u blizini Drave, odnosno raste kad još nema visokih temperatura. Taman kad one počnu, repica je već požnjevena. Nakon nje, na te iste poljoprivredne površine, posijat ću postrni silažni sirak koji se koristi za rad bioelektrana. Nakon sirka, zemlja je spremna za sjetvu pšenice", ističe Dragutin.

Otkupna cijena niža od prošlogodišnje

Ovogodišnja otkupna cijena uljane repice još nije formirana, no zbog povećane proizvodnje, vrlo je izvjesno da će biti niža od prošlogodišnje koja se kretala i do 3,56 kn za kilogram. "Ove godine mislim da će biti između 2,30 i 2,35 kn. Svejedno, zadovoljan sam i s time i posijat ću je na 110 hektara. I opet će u igri biti sorta Hybrirock. Za hektar su mi potrebna 2 do 3 kilograma sjemena, što u novcu iznosi između 400 i 500 kn. Sortu odlikuje velika rodnost, biljke se granaju, prilično je otporna na bolesti i štetnike i može se sijati sa rjeđim sklopom na žitnoj sijačici. Također, za žetvu se koristi žitni kombajn, sa stolom za repicu.

Sad je urod bio cca 4 tone po hektaru. U svakom slučaju uz dobru tehnologiju i slušajući savjete poljoprivrednih stručnjaka, uljana repica može biti visoko dohodovna kultura“ ističe Dragutin Čižmak te dodaje kako ipak nije točno da su kod ove biljke ulaganja relativno mala, jer i nju napadaju štetnici, posebno gusjenice u jesen, ubrzo nakon nicanja. Prije se kod nas moglo kupiti već tretirano sjeme, no nakon ulaska u EU, takvo se više ne smije prodavati.

"Mislim da je više manje sva uljana repica na koprivničkom području požnjevena. Samo na ovome otkupnome mjestu, već spomenute tvrtke otkupile su dvije tisuće tona ovogodišnjega uroda i to za potrebe Tvornice ulja u Čepinu. Osobno nisam niti s jednom firmom imao ugovornu proizvodnju, no kako Hrvatska ne proizvodi dovoljno uljane repice za svoje potrebe, mislim da niti jedan poljoprivrednik neće imati problema s plasmanom" kaže nam Dragutin.

Tužnu poljoprivrednu slike Hrvatske treba mijenjati djelima!

Bez sumnje, naš je sugovornik jedan od jačih poljoprivrednika na ovome području, stoga smo ga zamolili da prokomentira dugogodišnju tužnu poljoprivrednu sliku naše zemlje. "Kad je poljoprivreda u pitanju, nije dovoljno samo pričati kako bi nešto kao trebalo promijeniti, nego i ozbiljno početi raditi na tome. Hoće li se to dogoditi i kada, nažalost, nitko ne može pretpostaviti. A dokle god se riječi ne počinju provoditi u djela, očekivati neke veće promjene na bolje je gotovo pa smiješno. Vrlo je važno i biti dobro informiran, znati što je u kojem trenutku dohodovno, što tržište traži, drugim riječima naći nešto što je koliko – toliko isplativo, a ne godinama forsirati jedno te isto, iako vidiš da od toga nemaš koristi.

Kad pak uzmemo u obzir činjenicu da Hrvatska ima četiri milijuna stanovnika, koliko otprilike ima jedan kvart velikog američkog grada, a imamo toliko kvalitetne zemlje, more i vrijedne ljude koji ne da ne bježe od posla, nego baš žele raditi, a ne možemo proizvesti niti dovoljno hrane za svoje potrebe, e to je tužno i na tome bi se doista trebalo poraditi. No samo dobra volja poljoprivrednika tu nije dovoljna" zaključuje Dragutin Čižmak Ambasador iz Đelekovca.

Inače, na urod uljane repice se itekako možete poskliznuti. Doslovno! Jer riječ je o sitnim, okruglim, tvrdim, izuzetno skliskim zrncima crne boje i ukoliko nepažljivo stanete na njih, vrlo je moguće da će vam se dogoditi isto što i kad nepažljivo stanete na zaleđenu površinu. Pa, svakako pripazite što ćete ove godine sijati!