Faza butonizacije je vrijeme zaštite suncokreta od bolesti

Suncokret je jedna od najvažnijih uljarica na našem području, a kao i ostale ratarske kulture i on treba zaštitu od raznih gljivičnih bolesti koje se javljaju u polju. Najvažnije bolesti na ovoj biljci su: bijela trulež, siva pjegavost stabljike, crna pjegavost suncokreta, koncentrična pjegavost i siva plijesan.

Kako piše dipl. ing. agr. Ana-Marija Čajkulić iz Savjetodavne službe, ranije zasijani suncokret je u fazi butonizacije, odnosno u fazi oblikovanja cvatnog pupoljka, a kasnije zasijan će biti u navedenoj fazi kroz nekoliko dana. To je ujedno i prva zaštita fungicidima u usjevu ove uljarice. Dok se druga zaštita obavlja u vremenu početka cvatnje, ako je moguće ući mehanizacijom u usjev.

Bijela trulež ima četiri tipa bolesti

Bijela trulež (Sclerotinia sclerotiourum) može zaraziti sve dijelove biljaka pa se u razvoju bolesti razlikuju četiri tipa bolesti. Prvo se može javiti truljenje sjemena, a uslijed toga sjeme ne klija ili klica nekrotizira i istrune u tlu. Venuće se može javiti i na tek izniklim biljkama, ali ovaj se tip najčešće ni ne zapaža jer one tada brzo propadnu.

Što je potrebno za prinos suncokreta od 3,5t/ha?

Korijenski tip bolesti praćen venućem se uočava neposredno pred cvjetanje. Na stabljici iznad tla uočavaju se sivkaste ili zeleno smeđe pjege koje ju prstenasto obuhvate, nekada i do visine od 50 cm. Iznad zaraženog tkiva listovi venu, suše se ali ne otpadaju već vise na biljkama do kraja vegetacija. Kod prohladnih i vlažnih uvjeta na zaraženom dijelu se razvije i bijela prevlaka.

Truljenje srednjeg dijela javlja se od cvjetanja do zriobe, a bolesno tkivo je izbijeljeno i raščijano. Zaražene glave se mogu uočiti u polju i to s veće udaljenosti, one su izbijeljene, a na donjoj strani su sivo zelene pjege koji se javljaju iza cvjetanja.

Siva pjegavost stabljike se javlja u lipnju

Siva pjegavost stabljike (Diaporthe helianthi) se može vidjeti na listu, stabljici i sjemenu. Kako piše prof.dr.sc. Draženka Jurković i suradnici u knjizi Pseudogljive i gljive ratarskih kultura, prve promjene se jave na donjem lišću prije ili za vrijeme cvatnje i to najčešće u lipnju.

Na rubnom dijelu lista se vide nekroze u "V" obliku i šire se uz lisne žile. Lišće se suši i visi na stabljikama. Na njima se simptomi javljaju na mjestu spoja s peteljkom. U početku su te pjege blijedo smeđe, a kasnije potamne i povećavaju se. Najčešće su locirane na donjim dijelovima, a u povoljnim uvjetima one se spajaju i dovode do prijevremenog sušenja i loma. Zaražene biljke imaju manje glave bez sjemena ili je ono loše kakvoće.

Koncentrična pjegavost se prvo uočava u cvatnji

Simptomi smeđe crne koncentrične pjegavosti (Alternaria helianthi) se prvo uočavaju u vrijeme cvatnje i postaju izraženiji pred kraj vegetacije. U početku se na listu javljaju manje okruglaste ili poligonalne pjege, smeđe boje i rasute bez reda. One se kasnije povećavaju, spajaju i pokrivaju sve veću površinu lista.

Suncokret je ukras svakog vrta i lako ga je uzgojiti

Kod jakih zaraza dolazi i do njihovog sušenja. Kada se list okrene prema svjetlu na njemu se uočavaju koncentrični prstenovi. Uzdužne nekrotične pjege mogu se uočiti i na peteljkama, a mogu se spojiti i dovesti do venuća lista. Na stabljikama su one eliptične, tamnosmeđe ili crne, veličine do čak 10 cm. Kod jakih zaraza pjege se spajaju i dovode do lomova stabljike, a pred kraj vegetacije simptomi su vidljivi i na glavama. Na naličju glave nastaju udubljene tamne pjege koje se kasnije povećavaju, a treba napomenuti da ova bolest zaražava i sjeme.

Siva plijesan može uzrokovati raspadanje glava

Siva plijesan (Botrytis cinerea) se javlja tijekom cijelog razvoja suncokreta. Truljenje sjemena se kod nas rijeko javlja, a ako se i javi ostane nezapaženo. Ako gljiva zarazi korijen i prizemni dio, biljke venu i suše se. S korijena i prizemnog dijela se prenosi na lišće, peteljke, stabljike i glave.

Simptomi su tamne, vodenaste pjege koje nakon 5 dana u uvjetima povišene vlage prekrije gusta siva prevlaka. Napadnuta tkiva su razmekšana uslijed čega lišće i peteljke venu, a stabljike se mogu polomiti. Glave su inficirane s donje strane i to na rubovima. Kod toplog i vlažnog vremena one se raspadaju, a većina sjemenki je inficirana.

Crna pjegavost je najuočljivija na stabljici

Crna pjegavost stabljike (Phoma macdonaldii) zaražava sve dijelove ove uljarice. Zaraza prvo nastaje na donjem lišću i stabljici odmah iznad razine tla i to najčešće na mjestima između peteljke i stabljike jer se tamo zadržava voda. Na lišću se javljaju pjege, ono se suši i visi na stabljici. Na starijem lišću i kasnije u vegetaciji, uz krupnije žile na plojki mogu se uočiti crne nekrotične površine što se može zamijeniti i s Alternariom.

Osnovne smjernice kod žetve suncokreta

Pjege se mogu spajati i uzrokovati opadanje lišća. Sredinom ljeta zaražene mogu biti i glave ali se to rijetko javlja. Najuočljiviji znakovi bolesti su na stabljici i to crne, ovalne ali nepravilne velike pjege koje se prvo razvijaju na osnovi, a kasnije po cijeloj površini. Veličine su od 6 do 8 cm pa čak i više, a razvijaju se u vrijeme cvatnje.

Mjere zaštite

Osjetljivost hibrida suncokreta, čest uzgoj na istoj površini i slabija vitalnost biljaka uslijed suše i pojačane gnojidbe dušikom u odnosu na fosfor i kalij, doprinose jačoj pojavi bolesti. Najučinkovitija mjera zaštite je uzgoj tolerantnih genotipova. Važno je koristiti zdravo i fungicidima zaštićeno sjeme i provoditi sve agrotehničke mjere koje doprinose očuvanju opće vitalnosti usjeva. Treba se pridržavati plodoreda od 5 godina i suzbijati korove koji mogu biti izvori zaraze.

Što se tiče kemijske zaštite, dozvoljena sredstva su: Folicur ew 250, Mystic ec, Neoram wg, Pictor, Retengo, Michrothiol special disperss i Amistar gold. Treba ih primjenjivati na propisan način i sukladno uputama proizvođača.