Gdje su manja ulaganja, a veća otkupna cijena?

Iako žitarice ne gube primat na poljoprivrednim površinama, ipak se sve više hrvatskih ratara zbog isplative računice okreće uljaricama. Prema državnim statistikama o ranim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini, pšenici i kukuruzu sve češće društvo prave uljana repica i suncokret.

Uljana repica ove je godine, prema podacima Državnog zavoda za satistiku, skočila za čak 27% na 28.000 zasijanih hektara, dok je suncokreta za 9% više ili na 38.000 hektara.

Pšenica ne izumire, ali se manje sije

"Uljarice definitivno dolaze do izražaja. Traži se suncokret, a podižu se i površine pod uljanom repicom za nekih 20% u sjetvi za narednu godinu. Pšenica ne izumire, ali ćemo ju sijati u manjim površinama jer se ne očekuje njezin oporavak na tržištu ni iduće godine", govori Petar Pranjić, predsjednik Udruge "Baranjska brazda".

Što je ove jeseni IN na hrvatskim poljima?

Isplativost ulaganja, rentabilnost i cijena, najvažnije su stavke koje diktiraju nove trendove među hrvatskim poljoprivrednicima. Suncokret, prema njihovim računicama, ove godine postiže zadovoljavajuću cijenu od 2,20 do 2,30 kuna. Oni koji su se odlučili za uljanu repicu, prošle su godine za njezin kilogram dobivali 2,40 kuna.

Sa suncokretom nikada niste u minusu

"Prinos suncokreta ove je godine osrednji, kreće se oko tri tone po hektaru jer je zbog nevremena na pojedinim mjestima došlo do polijeganja. Bilo je godina kada urod doseže i do 4,5 tone. No, sustav financiranja i ulaganja je kod njega odličan. Riječ je o isplativoj i lako trženoj kulturi jer ga svi traže, Mađari, Austrijanci, a mislim kako ga neće biti dovoljno ni za domaće tržište jer je uljara povećala svoje prerađivačke kapacitete. Sa suncokretom nikada niste u minusu, on će uvijek nešto dati", tumači Pranjić.

Ulaganja su manja

Za ovoga farmera računica isplativosti vrlo je jednostavna. Dok mu se po hektaru pšenice ulaganja kreću do 4.500 kuna, za suncokret mu je potrebno 1.500 kuna manje.

"Na suncokretu je oko 20% manje ulaganja, kao i na uljanoj repici. Pšenica se mora dva puta tretirati protiv bolesti, a jedno košta 400 kuna po hektaru, s prihranom se ide također dva do tri puta. Troškovi tako dosegnu do 4.500 kuna. Istovremeno se suncokret može odraditi s 3.000 kuna po hektaru, a trenutno se na njemu može zaraditi 20% više. Hoće li tako i ubuduće ostati, ne znam, vidjet ćemo", kaže Pranjić.

Foto: bigstockphoto.com, b-photo