Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gnojidba
  • 24.01.2022. 12:00

Gnojidba: Analizirajte sadržaj dušika u tlu - promašaji su preskupi

Sadržaj mineralnog dušika u tlu treba analizirati, posebice ako smo izostavili jesensku gnojidbu, upozorava prof.dr.sc. Zdenko Lončarić s FAZOS-a.

Foto: Depositphotos/PantherMediaSeller
  • 2.708
  • 282
  • 1

Cijena gnojiva je među ratarima tema broj jedan već mjesecima. Nakon povijesno skupe jesenske, poljoprivrednike čeka isto i kod proljetne gdje bi troškovi po hektaru mogli biti veći i do 6.000 kuna. 

Drastični skokovi cijena plina uzrokovali su obustavljanje ili smanjenje proizvodnje u većini europskih tvornica mineralnih gnojiva u razdoblju od rujna do studenog 2021. godine, što će rezultirati dodatnim poskupljenjima i limitiranim količinama. 

Neki su prošle godine uspjeli kupiti gnojivo po staroj cijeni te su jesenas prilikom sjetve uobičajeno gnojili. No, uslijed trenutnih viših cijena planiraju kalkulirati s prihranom. Što je potrebno napraviti s takvim usjevima, pitali smo prof.dr.sc. Zdenka Lončarića, prodekana za nastavu i upravljanje kvalitetom na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. 

Analizom do optimizacije

Kaže, najbolji način optimizacije proljetne gnojidbe dušikom je analizirati sadržaj mineralnog dušika (Nmin) u tlu, a kojega čine amonijski (NH4+) i nitratni (NO3-) ioni koji su ujedno i jedini značajni oblici dušika koje biljka može izravno usvajati te su dominantno najvažniji faktor izračuna potrebe proljetne gnojidbe ovim elementom. 

Prvo analiza tla (Foto: Depositphotos/belchenock)

Nadalje, pojašnjava ovaj stručnjak, sadržaj mineralnog dušika u tlu u najvećoj je mjeri izravna posljedica prethodne jesenske gnojidbe mineralnim gnojivima kojima u tlo unosimo njegov amidni oblik (urea) ili amonijski (MAP, amonijev sulfat, NPK), dok nitratni dušik ne bi trebalo koristiti u jesenskoj gnojidbi (sadrže ga KAN, AN, ASN i NPK iz grupe nitrofosa). 

"Pored mineralnih gnojiva, dušik može biti unesen u tlo i jesenskom organskom gnojidbom, a njezin utjecaj na proljetne koncentracije mineralnog dušika ovisi o njegovoj vrsti i brzini mineralizacije. Biljkama su najbrže raspoloživi oni iz tekućih, odnosno gnojnice te polutekućih, gnojovke, stajskih gnojiva. Nešto je sporije raspoloživ iz krutih", naglašava Lončarić. 

Kaže kako proljetna količina mineralnog dušika ovisi i o provedenoj mineralnoj i organskoj gnojidbi za predusjev, ostvarenom prinosu predusjeva, intenzitetu mineralizacije u prethodnoj godini i fiksaciji dušika. "Najvažniji činitelji koji su u prethodnoj vegetaciji utjecali na mineralizaciju su humoznost i pH vrijednost tla te vlažnost tijekom vegetacije."

Dušik je mogao biti unesen i jesenskom organskom gnojidbom (Foto:Depositphotos/fotokostic)

Sve u svemu, zaključuje Lončarić, očekivani raspon ukupnog proljetnog mineralnog dušika u tlu na dubini 0-60 cm je minimalno 50-100 kg/ha. "To je, dakako, otprilike kao 110-220 kg ureje, ali na siromašnim slabohumoznim tlima i uz izostanak mineralne gnojidbe, sadržaj dušika može biti manji od 10-20 kg/ha dok na humoznim tlima uz redovitu organsku i provedenu jesensku mineralnu gnojidbu može biti i 150 ili čak 200 kg/ha dakle, kao 325-435 kg ureje", precizira.

Promašaji su preskupi

Iz ovih je primjera, dodaje, jasno da sadržaj Nmin u tlu ne treba pogađati već tlo treba analizirati, posebice ako smo izostavili jesensku gnojidbu budući da su promašaji preskupi. "Bilo da se radi o nedovoljnoj gnojidbi koja će rezultirati preniskim prinosom, posebice na siromašnim tlima, ili o prekomjernoj s onima koja nisu potrebna", upozorava Lončarić napomenuvši da je to rjeđi slučaj u gnojidbi dušikom, ali ne tako rijetko se u tlo unose nepotrebne količine fosfora ili kalija.

"Naravno, proljetnu gnojidbu dušikom možemo provoditi bez proljetne analize tla i nastaviti prema planu gnojidbe koji smo utvrdili jesenas, ali uvijek je bolje točno znati nego proračunavati koliko Nmin imamo u tlu, posebice ako smo "preskočili" jesensku gnojidbu", kaže ovaj stručnjak i poručuje da je "recept" vrlo jednostavan: "Sustavno održavati plodnost tla gnojidbom, organskom i mineralnom, u skladu s rezultatima analize tla."          

Što kada izostane gnojidba? 

U slučaju da ratar odluči izostaviti gnojidbu, to će, jasno, rezultirati nižim prinosom u svim slučajevima redukcije gnojidbe dušikom u odnosu na potrebu, posebice za usjeve kraće proljetne vegetacije (uljana repica, ječam, pšenica…). 

Mnogi kalkuliraju s gnojidbom (Foto: M.C.Celić)

Ističe da je izuzetno značajno da biljka već od ranog proljetnog kretanja vegetacije ima dovoljno dušika. "Niže koncentracije će rezultirati slabijom segmentacijom konusa rasta, tj. bit će zametnuto manje klasića i/ili manje cvjetova, što ne može nadoknaditi niti kasnija optimalna opskrba dušikom jer je segmentacijom limitiran broj zrna", ističe te dodaje da će, također, biti slabije busanje, manji broj vlati, tj. rjeđi sklop i neminovno manji prinos nego što bi bio uz optimalnu gnojidbu.

Redukcija fosfora ili kalija

Izostanak ili redukcija gnojidbe fosforom (P) ili kalijem (K) ne moraju rezultirati nižim prinosom na tlima klase C ili bogatijima jer tlo može nadoknaditi reduciranu gnojidbu. Međutim, napominje, niža gnojidba uvijek rezultira manjom koncentracijom hraniva u vodenoj fazi tla i nadoknada (mobilizacija) hraniva koje biljka usvoji iz vodene faze tla neće biti dovoljno "brza", posebice u siromašnijim tlima (tla klase A i B). 

Rasipači mineralnih hraniva: Ušteda izborom pravog

Osim toga, vrlo je značajno i vrijeme aplikacije fosfora i kalija jer ih proljetna neće unijeti dovoljno duboko u tlo budući da oni nisu mobilni u tlu kao nitratni dušik. Proljetna aplikacija ova dva elementa bez jesenske gnojidbe znači da će u gornjem sloju tla biti znatno veća koncentracija hraniva nego u sloju 15-30 cm, što je posebno sigurno za siromašna tla (klase A i B). "Posljedica može biti pliće ukorjenjivanje što predstavlja ogroman rizik u slučaju sušnih razdoblja. S druge strane, jesenska gnojidba znači unošenje fosfora i kalija na dubine oko 30 cm što značajno smanjuje rizik plićeg razvoja korijena i osigurava ravnomjerniju raspodjelu hraniva po dubini rizosfere", upozorava Lončarić.  

Niže koncentracije će rezultirati slabijom segmentacijom konusa rasta, upozorava Lončarić

Na koncu, kako kaže ovaj stručnjak, vrlo jednostavno možemo zaključiti da optimalna gnojidba povećava elastičnost i biljke i tla te tako smanjuje rizik negativnog utjecaja stresnih uvjeta na prinos kao što su niske temperature, manjak vode…, dok izostankom niti biljka niti tlo nemaju dovoljno elastičnosti, a reakcije na nepovoljne agroekološke uvjete (stres) su vrlo izražene što rezultira padom prinosa i dodatnom degradacijom plodnosti tla.

"Dakle, optimalna gnojidba smanjuje, a reducirana povećava rizik nedovoljnog prinosa; optimalna održava ili čak povećava plodnost, a reducirana degradira plodnost tla", zaključuje  prof.dr.sc. Zdenko Lončarić.


Tagovi

Gnojidba Prihrana Mineralni dušik Zdenko Lončarić FAZOS Analiza tla Cijena gnojiva


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]