Biološki gubici nastaju prije početka ubiranja i posljedica su karakteristika sorte, vremenskih uvjeta i ne mogu se smatrati gubicima u žetvi. Ali, oni na hederu prouzročeni su nepravilnim radom uređaja.
Jedan od najvećih izazova u proizvodnji soje je žetva. Gubici koji se tada javljaju, ponekad zbog neadekvatnog načina izvođenja, dostižu i nevjerojatnih 25 posto. Razlozi za pojavu ovakvih, gubitaka, kriju se u lošije izvedenoj predsjetvenoj pripremi tla, neadekvatno odabranom hederu i nepravilno podešenim kombajnima.
Gubitke je nemoguće izbjeći, ali ih je moguće kod novih kombajna svesti na, po literaturi, tehnički prihvatljivih tri do pet posto prinosa. Razloge koji utječu na visinu gubitaka, možemo podijeliti u tri grupe:
Optimalna vlaga tijekom skidanja, kada su gubici najmanji, je 13 - 15 posto, a svaki postotak njezinog povećanja ili smanjenja utječe na povećanje gubitaka. U vrijeme žetve soje smanjuje se trajanje dužine dana, temperature zraka snižavaju, češće se javljaju oborine pa se time sužavaju rokovi za kvalitetno ubiranje. Ponekad se mora napraviti izuzetak u određivanju momenta žetve, ali ipak gledajte da vlaga zrna ne bude niža od 11 niti viša od 17 posto.
Kombajni s aksijalnim bubnjem imaju preduvjete ostvariti manje gubitke nego oni koji imaju tangencijalni bubanj. Bez obzira na to koji tip vršidbene komore koristite, podešavanja morate izvesti na pravilan način kako bi preduhitrili nastajanje gubitaka.
Većina korisnika kombajna za žetvu koristi hedere za strne žitarice, a manje je onih koji koriste one prilagođene za ubiranje soje. Takvi adapteri mogu imati ekstenziju hederskog stola, fleksibilnu kosu, pokretne trake sa obje strane hedera čijim kretanjem se pokošena masa usmjerava na uvlačno grlo i vodi u vršidbenu komoru. Sva potrebna podešavanja kombajna trebaju se prilagoditi stanju usjeva na parceli, te provesti u skladu s uputama proizvođača, pa i vlastitim iskustvom u radu.
Suvremeni kombajni u svom softveru imaju mogućnost za brzo podešavanje na parceli. Mogućnost dozvoljava da se izaberu i postave režimi rada za vlažan, suh ili usjev optimalne vlage. Ipak, većina proizvođača kombajna upućuje korisnike da obavezno koriste uputstvo za rad.
Biološki gubici nastaju prije početka ubiranja i posljedica su karakteristika sorte, vremenskih uvjeta i ne mogu se smatrati gubitcima u žetvi. No, oni na hederu prouzročeni su nepravilnim radom uređaja. Postotno najveći dio njih nastaje na adapteru (platformi) kombajna.
Smatra se da i do 85 posto ukupnih gubitaka u žetvi soje nastaje na hederskom stolu, a od toga 70 do 75 posto uslijed nepodešenosti vitla i usuglašenosti njegove obodne brzine s linijskom brzinom kretanja stroja. Oni noviji za soju imaju vitla s većim promjer i manjim brojem okretaja.
Adapter mora biti postavljen tako da što bolje kopira teren, kod novijih kombajna u takozvani "plivajući položaj" sa stalnim održavanjem visine reza. Ako na njemu funkcioniraju klizači sa senzorima, ova aktivnost umnogome olakšava postavljanje hedera u "idealan" položaj. To omogućava da visina reza bude što je moguće niža (pet do osam centimetara), jer se tako pokupe donje mahune koje u sebi sadrže najkvalitetnija, najkrupnija i najbolje nalivena zrna. Važan čimbenik u smanjenju gubitaka je izbor radne brzine kombajna.
Vršidbena komora kombajna treba radi uvijek u optimalnom režimu. Za suvremenije strojeve vrijedi orijentacija da je kod visokih prinosa brzina niža, a kod nižih prinosa ne bi trebala prelaziti osam kilometara na sat. Na zakorovljenim površinama ona ne bi trebala prelaziti 3-3,5 km/h. Vitlo se podešava prema visini, isturenosti, brzini okretanja i po položaju pick-up prstiju i tako dovodi usjev soje u položaj pogodan za odsijecanje.
Vitlo treba biti ispred kose, udaljeno od 15 - 30 cm, a po visini, ovisno o stanju usjeva, treba usmjeravati stabljike na heder. Broj okretaja vitla treba biti usklađen s brzinom kretanja kombajna, tako da ima za 10 - 25 posto veći broj okretaja od brzine kretanja.
Gubitci nastali u vršidbenoj komori i drugim radnim organima ne prelaze jedan posto i obuhvaćaju ne samo slobodna zrna već i ona oštećena zbog velike obodne brzine bubnja, neodgovarajuće veličine zazora između bubnja i podbubnja na ulazi i izlazu. Suvremeni kombajni imaju ugrađene senzore gubitaka ispod separatora, pa i ispod uređaja za čišćenje.
Broj okretaja bubnja 400 - 700 o/min (po uputstvu proizvođača kombajna - kod onoga s aksijalnim, od 350 o/min), obodna brzina se kreće u rasponu 15 - 20 m/s, zazor na ulazu između bubnja i podbubnja 25 - 40 mm, a na izlazu 10 - 18 mm, gornje sito otvoreno na 18, a donje na 10 mm. Žetva se u principu počinje s manjim brojem okretaja bubnja, pa se ovisno o kvaliteti ovršenog zrna povećava sve dok se ne odabere idealan broj okretaja za usjev i tu parcelu.
Kombajni novije proizvodnje imaju mogućnost praćenja režima rada i podešavanja iz kabine, a osnovne podatke moguće je memorirati i kasnije samo pozvati iz memorije i tako izvršiti osnovno podešavanje, dok konačna ovise o vremenu izvođenja žetve i stanju usjeva na parceli.
Računajte na velike financijske uštede ako redovno provjeravate visinu gubitaka. Ako ih smanjite za 10 posto od biološkog prinosa pri prinosu od 4,5 t/ha, koji više nije tako teško ostvariti, to iznosi 450 kg. Pomnožite ovo s cijenom i vidjet ćete da se ova mjera višestruko isplati.
Nemojte dozvoliti da nepažnjom, bilo svojom ili onog tko vam kombajnira, ostanete bez 10 - 20 posto prihoda sa svoje parcele.
Tagovi
Autor