HPK: Otkupna cijena pšenice ne bi trebala biti manja od 1,20 kn po kilogramu!

Iako će kasniti deset dana, ovogodišnja žetva pšenice je pred vratima. Očekujemo dobru žetvu najvažnije krušarice, a premda ratarske kulture nisu bile pod ugrozom koronakrize, puno je još nedoumica kod proizvođača pšenice, odnosno brašna, kazali su danas čelni ljudi Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) na konferenciji za novinare u Zagrebu.

Mladen Jakopović, predsjednik HPK, naveo je da će globalni poremećaj ove krize, koji je izazvao ogromne šokove u međunarodnoj trgovni, utjecati na cijenu pšenice na burzama. Dodao je da im je poznato da postoje ogromni viškovi ove žitarice u EU, ali to ne bi trebala biti opasnost za domaće proizvođače koji su prošle godine zasijali 6,5 posto manje pšenice, a ječma više za 3,7 posto u odnosu na godinu ranije, što u strukturi domaćih žitarica čini 63,64 posto. "Preostalih 26 posto je uljana repica", kazao je Jakopović.

Višak od 350.000 t domaće pšenice za izvoz   

Prema njegovim riječima, očekuje se ove godine urod od 750.000 tona pšenice u Hrvatskoj, dok su domaće potrebe 400.000 tona, što znači da je višak 350.000 t, koja je s prosječnim prinosom od 5,5 tona po ha blizu EU prosjeka. Za razliku od ostalih kultura, pšenica je jedna od rijetkih gdje Hrvatska stoji dobro, što se tiče samodostatnosti. Izvozna tržišta su zemlje u našem okruženju.

Matija Brlošić, potpredjedsjednik HPK, kazao je da su hrvatski ratari i dalje zainteresirani za sjetvu pšenice jer ona u posljednjih desetak godina ima jednu od najstabilnijih cijena, koja se nije spuštala ispod jedne kune. U HPK očekuju da cijene otkupa ovogodišnjeg roda ne bude ispod 1,20 kuna po kilogramu standarde kakvoće. "No, ova kriza nam je upozorenje da ne bi trebali olako izvoziti pšenicu na jesen već je samljeti u Hrvatskoj, kako ne bi skupo uvozili brašno i smrznute proizvode na proljeće iduće godine, a što je učestala praksa", kazao je Brlošić.

Kako se čulo, domaći mlinovi se gase, stoga Komora predlaže da se razmotri mogućnost naknade za skladištenje pšenice te tako poradi na zaštiti domaće proizvodnje koja može proizvesti puno toga, ali ne može doći na tržište.

Uvozna hrana uništava domaću poljoprivredu

Antun Vrakić, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK, kazao je da uvozna hrana uništava domaću poljoprivredu. "Najnovija korupcijska afera vezana za vjetroelektrane i pogodovanje korisnicima poticaja krških pašnjaka, pokazuje da je pitanje čije interese štite institucije koje bi trebale raditi za opće dobro zemlje koja ih plaća, a ne za privatne interese investitora. Ako institucije nisu u funkciji, zakoni se ne mogu provoditi, što najbolje pokazuje toliko puta mijenjan Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji ne fukcionira kako bi se poticaji mogli trpati u džepove onih koji ne obrađuju zemlju", rekao je. 

Jakša Lovrić, član Odbora, dodao je da je i pored više nego dovoljno domaće pšenice, prošle godine u Hrvatsku uvezena čak 121.000 t pšenice, kao i 35 tona brašna, te gotovih smrznutih proizvoda na bazi tijesta u iznosu od desetak milijuna eura.

HPK traži da se isplata pšenice provodi u roku i konačno aktivira Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse, što znači da otkupljivači u roku od 60 dana moraju platiti preuzeto. Uz to, drže da se kroz mjere Ruralnog razvoja investira u domaću mlinarsko-pekarsku industriju.  

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Odgovarajući na upite, Jakopović je kazao da nisu bili uključeni u famoznu vjetroelektranu, (Krš-Pađene kod Knina, op.a.), a da su poziv za Povjerenstvo o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, dobili tek za njegov treći sastanak koji je održan prije 15-ak dana u kino dvorani Ministarstva poljoprivrede, a trajao je gotovo sedam sati.

Demanti: Nije bila riječ o skupu o krškim pašnjacima već povjerenstva o zemljištu

"I onda nas je iznenadio Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je iznio stav da na 10 ha krških pašnjaka ide jedno uvjetno grlo, pravdajući to suhom tvari koja čini tri posto žive vage tamošnjih goveda", kaže Jakopović. 

Brlošić je dodao da nije ni bilo potrebe da se vjetroturbine visoko subvencioniraju iz džepova domaćih potrošača električne energije, koji će godinama plaćati skuplju struju - da su poljoprivredni proizvođači dobili mogućnost korištenja solarnih panela.

"Tako bi sačuvali ruralni prostor, a imali bi jeftiniju pšenicu u skoroj žetvi, koja je nekada bila svečanost, a sada razlog za brigu jer treba vratiti 5.000 uloženih kuna po jednom hektaru žita", zaključuje  Brlošić.