Hrvatska iznad europskog prosjeka: Prinosi šećerne repe išli iznad 100 t/ha

"Prošle je godine prvi put u povijesti Hrvatska imala prosjek uroda iznad europskog!", rekao je Željko Zadro predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera na tradicionalnoj dodjeli Zlatne repe najboljim proizvođačima ovog slatkog korijena.

Naime, prošle je godine ukupno prerađeno oko 876.000 tona čiste šećerne repe i ostvaren prinos od 10,7 tona šećera po hektaru dok je prosjek EU 10, 5 t/ha. Prosječan prinos korijena kretao se oko 75 t/ha, no bilo je i onih proizvođača koji su postigli više od 100 tona korijena repe po hektaru i tako osvojili Zlatnu repu.

To su, po kategorijama: za 1-10 ha OPG Zdenko Bistrović iz Opatovca i OPG Ivo Đogaš iz Cerne; za 10-20 ha OPG Dario Sesvečan iz Koprivnice i OPG Josip Parašilovac iz Gradišta; za 20-50 ha PZ Jankovci iz Jankovaca i OPG Tomislav Leko iz Čepina; za 50-100 ha Melem d.o.o iz Osijeka i PD Gradina iz Gradine; za 100-500 ha PPK Valpovo d.o.o. iz Valpova, Anabbela d.o.o. iz Duboševice i Arator d.o.o. iz Lovasa; za 500-1000 ha Vupik plus d.o.o. iz Vukovara i PIK Vinkovci plus d.o.o. iz Vinkovaca; za više od 1000 ha Novi Agrar d.o.o. iz Osijeka i Belje plus d.o.o. iz Darde. Najbolji inozemni proizvođač bila je Zadruga Kooperativa Kristal z.o.o. iz Slovenije i Szigetvár-Trade kft. iz Szigetvara (Mađarska).

Još uvijek dohodovna kultura

"Istina je da je smanjena otkupna cijena u zadnjih par godina, ali šećerna repa ostaje još uvijek dohodovna kultura“, rekao je Tomislav Leko iz Čepina, dobitnik Zlatne repe u kategoriji 20-50 hektara. Inače, ukupno obrađuje 360 hektara od kojih je na 30 ha ova kraljica ratarskih kultura. U prošloj je godini imamo prinos oko 90 tona čiste repe po hektaru s digestijom 17,4 posto. Upravo ovakvi ga visoki prinosi "drže" da neće odustati od ove proizvodnje.

"Samo uz ovako visoke prinose i ove mjere koje je ministrica najavila, to još uvijek izgleda kao dobra priča“, mišljenja je Leko koji je oprezan s prognozom ovogodišnjih pronosa jer je imao štete od proljetnog mraza koji je reducirao sklop. "Nije doduše bilo presijavanja, ali nam je ipak smanjen sklop, pa ne možemo ove godine očekivati vrhunske prinose“, kaže i dodaje kako bi za proizvođače bila zadovoljavajuća cijena od 280 kuna po toni repe.

"Mi smo svoje napravili. Bilo je problema, no sve smo odradili. Repa sada dobro izgleda. Trenutno smo u drugom tretmanu vražje cerkospore koja obično traži 5-6 tretmana u vegetaciji, ikako stvari sada stoje očekujemo prinose kako i prošle godine“, rekao je Miroslav Knežević, direktor Aratora iz Lovasa dobitnika Zlatne repe u kategoriji od 100-500 ha. Prošle su godine ostvarili prosječan prinos od 75 tona po hektaru, no nagradu su dobili za najveći prinos koji je iznosio 82 t/ha sa 16,3 posto digestije.

Zarada proizvođačima nije kao prije jer, komentira, na šećernoj se repi puno više radi. "Danas ratari s ovim cijenama žitarica i uljarica dobro žive. A za repu prskalicu zakačiš u ožujku i ne otkačiš do listopada, a to ljudi više ne žele. Dakle, kultura je zahtjevnija i rizičnija pa ova sadašnja zarada i nije neki motiv“, mišljenja je Knežević.

U očekivanju odličnih prinosa

Ove je godine posijano 11,5 tisuća hektara šećerne repe od kojih 10.000 ha u Hrvatskoj, a ostatak u Mađarskoj i Sloveniji. Trenutno stanje usjeva je zadovoljavajuće. Sklopovi se kreću iznad 100.000 biljaka po hektaru, a borba protiv korova i štetnika je na većini područja obavljena pravodobno. U tijeku je suzbijanje bolesti za koju tehnolozi šećerane imaju novu strategiju, koja se prošle godine pokazala uspješnom, rečeno je na ovom skupu.

Uvjereni su kako će, ako ne bude li nepredviđenih vremenskih ekstrema, kooperanti šećerane i ove godine postići odlične prinose. Sva će repa biti prerađena u županjskom pogonu gdje ove godine očekuju preraditi od 700 do 800.000 tona slatkog korijena u 135 dana kampanje.

"Očekujemo proizvodnju od 130.000 tona šećera“, potvrdio je Željko Zadro. Komentirao je kako je ovo godina kada su cijene merkantile "otišle u nebo" pa možda šećerna repa s cijenom od 32 eura po toni više nije toliko profitabilna u odnosu na druge kulture, no uvjeren je da će novi set mjera Ministarstva poljoprivrede kako bi repa ostala najdohodovnija kultura dodatno potaknuti dugogodišnje proizvođače.

"Četiri su teške godine iza nas. Zatvorili smo dvije šećerane, ali smo, uz pomoć proizvođača, sačuvali industriju šećera i Republici Hrvatskoj. Bili bismo sretni da cijenu možemo mijenjati na više što bi značilo da je i šećer prešao famoznih 500 eura. Na žalost to se još nije dogodilo. Osjeća se u zadnjih par tjedana povećani interes za šećer na europskom tržištu“, istaknuo je Zadro.

Novi set poticaja za repare

"Čestitam svim dobitnicima nagrada. Oni nisu vrh samo hrvatskog ratarstva, oni su vrh ratarstva Europske unije“, rekla je uručujući nagrade ministrica poljoprivrede Marija Vučković i iskazala čvrstu namjeru ove Vlade da čuva i proizvodnju šećera i proizvodnju šećerne repe.

Istaknula je kako smo, iako smo izgubili gotovo 10 posto površina u razdoblju između 2019. i 2020. godine, to nadoknadili rastom vrijednosti proizvodnje koji je približno isti i rastom prinosa koji je značajno viši. Tako je zabilježen pozitivan rast proizvodnje šećerne repe od 9,3 posto te rast prinosa od 20,9 posto . Navel aje i kako je prošle godine uvezeno ukupno 95.010 tona šećera, za 52,5 posto manje nego u 2019. godini, a izvezeno je 28,4 posto manje šećera nego u 2019. godini. Podsjetila je kako je u prethodnom razdoblju Vlada RH donijela trogodišnji program pomoći male vrijednosti za proizvođače šećerne repe za razdoblje 2019.-2021.

"Taj program upravo završava stoga smo u suradnji sa svim dionicima pripremili novi program pri čemu bismo željeli dugoročno osigurati proizvodnju repe", izjavila je.

Pripremljen prijedlog predviđa šestogodišnje i trogodišnje korištenje programa pomoći. Za one koji se odluče na šestogodišnji osigurana je dodatna potpora po hektaru za prvih 40 ha od 4.000 kn, od 40-200 ha 2.500 kn, a iznad 200 ha potporu od 2.000 kn. Potpore su nešto niže za one koji se odluče na trogodišnje razdoblje.

"Dodatno, ovaj program pomoći želimo notificirati pred Europskom komisijom kako vas pravila koja se odnose na potpore male vrijednosti i na maksimalni iznos koji možete koristiti u trogodišnjem razdoblju bez obzira za koju poljoprivrednu proizvodnju dobivali potporu, ne bi više ograničavao. Vjerujem da ćemo u tome uspjeti“, poručila je ministrica i dodala da će program godišnje biti vrijedan 30 milijuna kuna. Dakle, za šestogodišnje je razdoblje osigurano 180 milijuna kuna.

Ovom je prigodom istaknula kako je na području Osječko-baranjske županije, na kojoj je ova tradicionalna dodjela i održana, ugovoreno programa, projekata ili drugih vrsta potpora iz Programa ruralnog razvoja u vrijednosti od 2.291.000.000 kuna pri čemu je više od 1,8 milijarde kuna isplaćeno. Kad tome dodamo izravna plaćanja onda je na području ove županije u tekućem programskom razdoblju koje je na isteku, uloženo ili su poljoprivrednici pomognuti s više od 6,5 milijardi kuna.

"Sigurna sam da će to donijeti određeni napredak. Osobito dio koji se odnosi na investicije iz Programa ruralnog razvoja. Veseli me reći da u odnosu na ugovorenih 2.291.000.000 kuna gotovo 1,1 milijarda kn je ugovorena iz mjera 4 i 6. Investicije su ono što nosi napredak", zaključila je Marija Vučković.