Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • HAPIH
  • 03.07.2021. 09:00
  • Osječko-baranjska, Brijest

Hrvatska samodostatna u proizvodnji strnih žitarica, količine certificiranog sjemena rasle za 3.000 tona

Od biljnih vrsta, najznačajnija i poljoprivrednicima najzanimljivija je još uvijek pšenica s 41.000 tona certificiranog sjemena, dok je na drugom mjestu s povijesnom tonažom od 11.200 zabilježenom prošle godine soja.

Foto: Lucija Bencarić
  • 682
  • 61
  • 0

Ukupne količine certificiranog sjemena porasle su za 3.112 tona u usporedbi s prošlom godinom odnosno za 16.990 u odnosu na prije pet godina, pozitivne su to vijesti koje su se čule na Danima otvorenih vrata prijavljivača postregistracijskih pokusa strnih žitarica održanih u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) - Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku. Bio je to ujedno redoviti godišnji sastanak predstavnika sjemenarskih kuća i njihovih domaćina.

Prema riječima dr.sc. Gorana Jukića, pomoćnika ravnateljice za istraživanje i međunarodnu suradnju, u zadnjih pet godina bilježimo rast sjemenske proizvodnje za 3.385 hektara od čega Osječko-baranjska županija zauzima 22,94 posto od ukupne proizvodnje, a iza nje su Požeško-slavonska i Vukovarsko srijemska županija, svaka s oko 16 posto. Trenutno imamo 19.100 hektara u proizvodnji i ona je na razini prošle godine.

"Do porasta proizvodnje i certificiranih količina sjemena došlo je zbog povećanog izvoza sjemena visoke kvalitete na zahtjev tržišta, obveznom GMO analizom dorađene soje i sjetvom certificiranog sjemena soje“, naglasio je.

Hrvatska na trećem mjestu po količini sjemenske soje

Što se tiče biljnih vrsta i grupe bilja, najveće količine zauzimaju strne žitarice s 84,5 posto, zatim industrijsko bilje s 14,5 te ostalo 1,1 posto. Od biljnih vrsta, najznačajnija i poljoprivrednicima najzanimljivija je još uvijek pšenica s 41.000 tona certificiranog sjemena, dok je na drugom mjestu s povijesnom tonažom od 11.200 zabilježenom prošle godine soja. "Zatim slijedi ozimi ječam kojeg imamo 10.200 tona, kukuruza 5.780 te raži i jarog ječma oko 2.000 tona. To su najznačajnije kulture kod nas“, nabrojio je Jukić.

Uspoređujući s ostalim članicama Europske unije, RH je 11. zemlja po količini kukuruza, s ozimom pšenicom zauzimamo deveto mjesto dok je na trećem mjestu kada je u pitanju sjemenska soja, s tim, naglašava pomoćnik ravnateljice, da ove godine imamo porast proizvodnje za nekih 350 hektara, a ako ostane tako trebali bi biti drugi ove godine.

Od ukupno šest tisuća hektara čak 55 posto su hrvatske sorte široko poznate. "Imamo dobro podneblje za proizvodnju, a naši proizvođači znaju kako ju uzgojiti. S prinosom smo tu negdje na vrhu Europe“, pojasnio je Jukić zašto je soja tako popularna kod nas dodajući kako je ona u svijetu jako genetski modificirana, dok je kod nas sasvim druga priča, sve je kontrolirano, što je jedan od razloga zašto je toliko popularna i sve traženija. "U trenutku sjetve u travnju, svibnju bila je oko 200 eura po toni viša cijena nego kod ostalih soja“, ističe.

Dostatni u proizvodnji strnih žitarica

Kapacitet dorade sjemena u RH iznosi 114.000 tona, a trenutno iskoristivost mu je 65 posto. Ove je godine u postupku priznavanja 159 sorti, a Jukić je objasnio i samu provedbu. "Priznavanje traje dvije godine, no da bi sorta došla u sam postupak mora proći desetak godina u samom oplemenjivačkom programu. Bezbroj je to kombinacija i od možda stotinu samo jedna uspijeva tako da je to dotatno težak posao“, napominje dodavši da sorta mora biti bolja ili kvalitetnija od standarda, odnosno najzastupljenije sorte u Hrvatskoj da bi prošla.

Jukić se u svom izlaganju osvrnuo i na samodostatnost strnih žitarica u Hrvatskoj, koja nije sto postotna i nikad neće biti, ali, napominje kod pšenice je, ozimog i jarog ječma također, dok je kod drugih nešto manja, ali sve u svemu situacija je, kaže, jako dobra.

Samodostatni u proizvodnji pšenice

Problem je, pak, napominje, kod nas povrće zato što Hrvatska nema oplemenjivački program, nema organiziranu proizvodnju i distributere koji će se baviti proizvodnjom.

"Sjeme je prvi i jedan od najvažnijih inputa kako u sjemenarskoj tako i u merkantilnoj proizvodnji. Proizvodnja sjemena organizirana u Hrvatskoj pokazala se ključnom u vrijeme krize te je proizvođačima osigurano sjeme visoke kvalitete ozime pšenice, jarog ječma, kukuruza, soje po realnim cijenama“, zaključio je.

Četvrtina proizvodnje dolazi od necertificiranog

Iako ukupne količine certificiranog sjemena rastu, udio necertificiranog još uvijek je relativno visok, 20-25 posto od ukupnog broja. "Ljudi su prepoznali važnost certificiranog, ali ne možemo nikako biti zadovoljno u potpunosti budući da cijeli zakonodavni okvir, odnosno sustav nije dobro definiran“, naglasio je dipl. ing. Kristijan Puškarić, predsjednik udruge Hrvatsko sjeme.

Situaciju bi, dodaje, trebao promijeniti novi Zakon o sjemenu koji bi trebao uskoro na drugo čitanje u Saboru kako bi se iduća sjetva, ona u jesen definirala po njemu.

"Nama sjemenarima bitno je da taj proces bude propisno kontroliran, nadziran s više strana, transparentan, odnosno u konačnici da proizvođači dobiju sjeme koje ima svoje ime, prezime i kvalitetu za koju će onaj koji ga stavlja na tržište jamčiti“, objašnjava Puškarić.

Osvrnuo se i na razlike u cijeni između domaćeg i uvezenog sjemena, ističući kako je domaća selekcija uvijek povoljnije. Najdrastičniji su primjeri, kaže, u uzgoju suncokreta, uljane repice i repe gdje nemamo vlastitu selekciju i domaću proizvodnju, a cijene su ekstremne.

"Vidimo da je drastično skuplje u situaciji kada moramo sve uvesti kao što je to sada s njima. Domaća proizvodnja sjemena je čuvar povoljnih cijena za proizvođače“, poručio je predsjednik udruge.

Puškarić: Domaća proizvodnja sjemena je čuvar povoljnih cijena za proizvođače

Na održanom sastanku prezentirana je i sjemenska proizvodnja strnih žitarica u 2021 godini koju je pobliže pojasnio univ. spec. zaštite bilja Krešimir Šunjić, rukovoditelj Odjela za nadzor sjemenskih usjeva i izdavanje certifikata CSR-a, dok je dr.sc. Ivan Varnica, rukovoditelj Odjela za biljne sorte CSR-a imao prezentaciju na temu Post registracijski pokusi strnih žitarica i soje.

"Ovaj skup je nama sjemenarima jako značajan. Vidimo kakva nam je struktura proizvodnje, gdje su mogući napreci, što treba popraviti, a gdje smo dobri. Znači jedan rezime stanja, ali i mogućnost da se javnosti pošalje informacija o vrijednosti domaće industrije sjemena“, zaključio je Puškarić.


Fotoprilog


Tagovi

HAPIH Certificirano sjeme Strne žitarice GMO free soja Samodostatnost Zakon o sjemenu


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić