Jakopović: Moramo pronaći model kojim ćemo zadržati domaću proizvodnju uljane repice

Žetva pšenice u punom je jeku na poljima Lijepe naše. Sa zasijanih 136 tisuća hektara u jesen 2019. za sada se očekuje normalan urod od blizu 750 tisuća tona. No, kišno vrijeme u Požeško-slavonskoj županiji na nekoliko dana odgodilo je ove aktivnosti.     

"Prvi dan nam je žetve, do sada je bilo dosta vlage. Pšenica je dosta dobra i jaka. Gledajući od same jeseni, nije bila toliko dobra situacija, međutim na kraju je zadovoljavajuće završila. Očekujemo da će biti možda i iznadprosječni prinosi. Na parcelama gdje je napravljena sva tehnologija, gdje je odrađeno sve kako treba, očekujem da bi trebalo biti i preko sedam tona“, nada se Mario Glavaš iz Rajsavca.

Otkupna cijena razočaravajuća

Nažalost, ratari nisu zadovoljni s prvim nagovještajima otkupne cijene pšenice ili bolje rečeno načinom na koji se klasificiraju klase kvalitete.

"Gledajući na proteine, koji su ove godine dosta slabi, vjerojatno zbog svih tih oborina u lipnju, cijena je niska. Raspon cijena će biti od 85 lipa do kunu i 15. Većina pšenice će biti plaćena od 90 do 95 lipa po kilogramu što nije dobro. Zanimljivo je da one također imaju jako dobru hektolitarsku masu.

HPK: Kuna za kilogram pšenice je ispod očekivanja i realnih troškova

Gledajući kvalitetu, to su bile dobre pšenice, dok nije došla kontrola samih proteina. Drugačiji način obračuna ne ide u korist proizvođačima nego samim otkupljivačima. Mislim da bi u otkupu trebalo gledati i jedno i drugo pa naći sredinu, jer ovako nije dobro", ističe Glavaš.

S njim se složio i zamjenik požeško-slavonskog župana, Željko Jakopović koji se i sam bavi ratarstvom. „Cijena nije toliko loša, 1,15 kn ako bi proizvođači imali kvalitetu, međutim praksa pokazuje da to uvijek bude lošija kvaliteta, zbog čega pada cijena, i u konačnici daje slabiji rezultat. Moje mišljenje je da bi svaki ozbiljniji poljoprivrednik trebao napraviti određene skladišne kapacitete i onda sačekati pravo vrijeme za plasman“, poručio je. 

Uljana repica nestaje iz proizvodnje?

Prema riječima naših sugovornika, uljana repica postaje problematična za uzgoj, ponajprije zbog brojnih štetnika, ili bolje rečeno, ograničenog asortimana dozvoljenih zaštitnih sredstava.

"To je proizvod koji ima izvozni karakter, kojega traži cijela Europa i šire. To je nešto što bi trebalo pod svaku cijenu zadržati u plodoredu, odnosno u proizvodnji u Slavoniji. Ona je odlična i predkultura i zelena gnojidba i ekološki je prihvatljiva. Od uljane repice se u stvarnosti može dobiti jako puno proizvoda raznih kategorija i kvalitete.

Koristi se i za ulje i za stočnu hranu, a da ne govorimo o biodizelu i svemu ostalom. U Hrvatskoj dolazi do trenda smanjenja površina pod njom jer su zakoni takvi da se insekticidi koji su učinkoviti na sjajnike i sve ostale štetnike zabranjuju i sukladno tome poljoprivrednici ostvaruju manje prinose i gube interes za proizvodnju", pojašnjava zamjenik župana.

EU očekuje najlošiju žetvu uljane repice unazad 14 godina?

Priznaje i kako postoji mogućnost da će Hrvatska početi gubiti još jedan proizvod izvoznog karaktera.

"Ona je godinama na razini od 2,20, ili sada spominjanih 2,40 kuna, možda nešto malo više. Ovu bi proizvodnju ministarstvo kroz izravna plaćanja moglo prepoznati u smislu da se veže uz nekakav prinos i dodatni bonus. Treba razraditi model i shvatiti da na njoj treba raditi kako bi ju zadržali u plodoredu ratarstva na našim prostorima", zaključuje Jakopović.

Korona kriza uzela maha

Korona kriza, prema riječima Marija Glavaša, za sada nije ostavila direktne posljedice po ratare, ali one će se osjetiti poslije.

"Od nabavke pojedinih repromaterijala, gdje je bilo malo "štekanja" do same mehanizacije koja dolazi iz daljih krajeva. Događa se da nema određenih stvari po trgovinama, što će se, vjerujem, odraziti i na samu cijenu kultura, mogućnost izvoza, koji će, ako se zatvore granice, biti znatno lošiji", smatra Glavaš.

Više o temi možete pogledati u videu: