Je li sirak biljka budućnosti?

Stručnjaci i farmeri iz Francuske, Slovačke i Mađarske prenijeli su svoja iskustva poljoprivrednim proizvođačima oko uzgoja sirka.

Ova kultura može da se gaji i u okviru redukovane, ali i klasične poljoprivredne proizvodnje. Preporuka je da se biraju predusjevi koji više odgovaraju jarim okopavinama, a dosadašnja iskustva su pokazala da je najbolja bila pšenica. Postoji opcija i postrne sjetve, ali to se ne preporučuje bez sistema za zalivanje, kažu stručnjaci.

"Sirak karakteriše kratka vegetacija, brzo otpušta vlagu i mnogo bolje toleriše stresove u odnosu na kukuruz, ali ne treba da ga istisne sa površina. Treba farmerima da pruži sigurnost proizvodnje kako bi mogli da ostvare neke prinose i u katastrofalnim uslovima", kaže Martin Jelić ispred kompanije "Lidea".

Čista njiva i zadovoljavajuć prinos

Za zrno ima povećan udio proteina u odnosu na kukuruz. Takođe, prisutan je i veći udio skroba, kao i bolji digestiv u ishrani životinja, ali i niži troškovi proizvodnje.

"Na sjeme sirka smo nanijeli protektant, što nam omogućava mnogo lakšu kontrolu korova u samom startu jer smo u mogućnosti da regulišemo njegovu brojnost. Takođe, kasnije kroz eventualno špartanje i upotrebu drugih herbicida hormonca, dobijamo čistu njivu i zadovoljavajući prinos."

U prošloj godini, bez primjene fosfora i kalijuma i sa malim količinama azota, sirak je ostvarivao oko 30 posto veće prinose u odnosu na kukuruz. Očekivanja su da u prosječnoj godini prinos bude na nivou od sedam do osam tona po hektaru i to je minimum, jer u ozbiljnijoj proizvodnji prinos može biti značajnije veći, rečeno je na konferenciji.

Tibor Ereg iz Bačkog Petrovog Sela već dvije godine sije proteinski sirak sorte šamal. Zadovoljan je kako samim uzgojem, tako i prinosom koji je ostvario u tom periodu.

"Pretprošle godine sam imao prinos oko 40 metara po jutru, dok sam u sušnoj godini iza nas sa 15 litara kiše i bez upotrebe vještaka dobio 25 metara po jutru, gdje je kukuruz po jutru rodio od 10 do 15 meteri. Takođe, otkupna cijena je bila bolja, ali vidjet ćemo kakva će situacija biti ove godine", kaže Tibor.

Nema dovoljno na tržištu

Sirak potiče iz Afrike i ova biljka izuzetno dobro podnosi sušu. Njene potrebe za vodom su manje od 30 do 50 posto u odnosu na druge, slične kulture, zato ona predstavlja idealno rješenje za mnoge poljoprivredne proizvođače, jer im omogućuje bezbjednu proizvodnju.

U Mađarskoj se sirak do 2000. godine gajio na velikim površinama. Međutim, zbog promjena u poljoprivredi te površine su se smanjile.

Sirak umjesto kukuruza? U Francuskoj se odupire suši

"Kada su poljoprivrednici uvidjeli da je ova biljka savršena za stočnu ishranu, proizvodnja se povećala, a samim tim i potražnja i tako je nastalo tržište. Trenutno u Mađarskoj postoje potrebe za 500.000 tona siraka, a za sada se proizvodi od 100 do 150 hiljada tona. Ovo je jasan pokazatelj da ga nema dovoljno na tržištu i da postoji neprekidna i trajna potražnja za njim”, rekao je menadžer proizvoda  kompaniji "Lidea Hungary" Laslo Balog.

Sjetva krajem aprila, početkom maja

Sjetva je krajem aprila, početkom maja, a zrno će biti formirano do kraja avgusta. Ovo je jedina kultura koja u žetvu ulazi sa zelenom stabljikom, a da je tehnološka zrelost zrna 14-15 posto vlage. Kako proizvođači ne bi stvarali sebi dodatne troškove kod dosušivanja, preporuka je da se prilagode agrotehničke mjere.

Peter Kati, poljoprivredni proizvođač iz Dravasabolča iz Mađarske, sirak je počeo da uzgaja 2021. godine na 33 hektara. Lani je proširio površine pod ovom kulturom i to na 70 hektara.

"Kada je riječ o sjetvi, treba da se sačeka da zemlja bude adekvatno topla. Na jesen đubrimo zemljište koje koristimo i prilikom sjetve. Sirak sijemo na tri centimetara dubine, a iskustvo pokazuje da ne treba da bude dublje, u redovima na 75 centimetara. Zemlju đubrimo i nitrogenom. Do sada nismo imali potrebe za drugim đubrivima, osim herbicida protiv korova", kaže Kati i dodaje da dvije sedmice prije žetve sprovodi isušivanje.