Jesenska gnojidba ratarskih kultura

Uz osnovnu obradu zemljišta vrši se najdublja aplikacija gnojiva, a tada se obično unose i najveće količine mineralnih P i K gnojiva. Za ozime kulture, u predsjetvenoj gnojidbi koja slijedi, unose se preostale količine P i K gnojiva i dio dušičnih (30-50%).

Količine gnojiva koje će se u ovom periodu primijeniti ovise o rezultatima analize zemljišta, o biljnoj kulturi i njenim potrebama za pojedinim elementima, o planiranom prinosu i sorti, odnosno hibridu koji će se sijati.

Gnojidba ozimih strnih žitrica

Količina hranjivih elemenata koju strne žitarice iznesu iz zemljišta ovisi prvenstveno o visini ostvarenog prinosa zrna i količine vegetativne mase. Podaci u donjoj tablici prikazuju količinu hraniva koja je strnim žitaricama potrebna za formiranje 1 t prinosa zrna i odgovarajuće vegetativne mase.

Fosfor je važan element za tjeranje izdanaka strnih žitarica i ako ga nema u dovoljnoj količini, rast biljaka je usporen. Nedovoljna ishrana fosforom pokazuje se promjenom boje lišća i stabla mladih biljaka pšenice. Ovi dijelovi postaju tamno zeleni, a pri većem nedostatku ljubičasti ili crvenkasti. Pri nedostatku kalija intenzitet fotosinteze se smanjuje, razvoj mladih biljaka ozimih kultura je usporen, a slabija je i njihova otpornost prema mrazu.

Pri osnovnoj obradi zemljišta za sjetvu pšenice u zonu razvoja korijena biljke potrebno je unijeti cjelokupnu količinu fosfora i kalija zbog njihove slabe pokretljivosti u zemljištu (oko 5 cm od granule gnojiva), kao i 1/3 potrebne količine dušika, odnosno 45-50 kg.

Preporuka BOREALIS L.A.T d.o.o. za jesensku gnojidbu ozime pšenice je:

• 300-400 kg/ha NPK 15/15/15 +7SO₃+ Zn ili
• 200-250 kg/ha NP 20/20 +7SO₃ +Zn

Zbog snažnijeg korijenovog sistema, potrebe ozimog ječma za hranjivim elementima su niže nego kod pšenice, tako da se za jesensku gnojidbu preporučuje primjena:

• 200-250 kg/ha NPK 15/15/15+7S0₃₊Zn ili
• 150-200 kg/ha NPK 20/20+7SO₃₊Zn

Kukuruz

Za formiranje jedne tone prinosa zrna kukuruza i odgovarajuće vegetativne mase iz zemljišta se iznese: 25-30 kg N, 10-15 kg P₂O₅, 20-25 kg K₂O. Fosforna i kalijeva gnojiva se unose prilkom osnovne obrade zemljišta namijenjenog za sjetvu kukuruza, i to jedna polovina do dvije trećine predviđene količine. Ova količina određuje se na osnovu planiranog prinosa i karakteristika zemljišta. Ostatak ovih gnojiva unosi se u proljeće pri pripremi zemljišta za sjetvu.

Borealis L.A.T preporučuje unošenje

• 300-350 kg/ha NPK 15/15/15+7S0₃+Zn za zemljišta sa ujednačenim sadržajem elemenata, ili
• 200-300 kg/ha NPK 20/20+7SO₃+Zn ili
• 100-150 kg/ha MAP 11/52 u zemljištima sa dovoljnom količinom kalija.

Suncokret

Suncokret formira veliku vegetativnu masu koja čini 85-87% cjelokupne organske mase ove biljke, a ostatak odlazi na sjeme. Za 3 tone prinosa suncokretu je iz zemljišta potrebno 120 kg/ha dušika, 90 kg/ha fosfata i skoro 210 kg/ha kalij-oksida.

Fosfor ima važnu ulogu u sintezi i prijenosu masnih kiselina i ulja, te njegov nedostatak negativno utječe na kvalitetu zrna. Kalij povećava otpornost na sušu i smanjuje oštećenja od gljivičnih i bakterijskih oboljenja.

Za osnovnu jesensku gnojidbu zemljišta namjenjenog sjetvi suncokreta preporučuje se:

• 300-400 kg/ha NPK 15/15/15+7S0₃+Zn ili
• 300-400 kg/ha NPK 14/10/20+10SO₃ ili
• 250-300 kg/ha NPK 20/20+7SO₃+Zn

Sve prethodne dane preporuke za jesensku gnojidbu pšenice, kukuruza i suncokreta su opće, dok će precizne količine i tipovi gnojiva ovisiti o sadržaju hranjivih elemenata u zemljištu koji se utvrđuju analizom zemljišta i potrebama određene kulture za makro i mikroelementima.

Borealis L.A.T kompleksna gnojiva za primjenu u jesen

Neka od Borealis L.A.T kompleksnih gnojiva su

• NPK 15/15/15 +7 SO₃ +Zn
• MAP 12/52
• NP 20/20 +7SO3 +Zn
• COMPLEX 12/12/17 +2MgO+12SO₃+B+Zn

Sva Borealis L.A.T kompleksna gnojiva sadrže sumpor u formi sulfatnog iona, tako da biljci osigurava siguran izvor dostupnog sumpora. Potrebe kultura za ovim elementom kreću se između 10 i 50 kg/ha, gdje žitarice, šećerna repa, krumpir i kukuruz obično traže 10-25 kg/ha S, a uljana repica 30-50 kg/ha S.

Primjena sumpora na bazi potreba biljaka za ovim elementom povećava sadržaj proteina, a time i kvalitetu prinosa. Prekomjerna gnojidba sumporom, sa druge strane, ne utječe ni na visinu ni na kvalitetu prinosa.