Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj kukuruza
  • 30.12.2022. 09:00

Kako uzgajati kukuruz u sušnoj godini?

Kod svake buduće sjetve treba uzeti u obzir klimatske promjene i prema tome odabrati pravi hibrid, FAO grupu, agrotehniku, mehanizaciju, trenutak sjetve. Što kažu stručnjaci s naših prostora?

Foto: Depositphotos/branex
  • 4.324
  • 263
  • 0

Kukuruz je jedna od najvažnijih ratarskih kultura na našim prostorima pa je suša koja je ponegdje i prepolovila njegov urod, dovela u pitanje ovu proizvodnju. Kod svake buduće sjetve treba uzeti u obzir klimatske promjene i prema tome odabrati pravi hibrid, FAO grupu, agrotehniku, mehanizaciju, trenutak sjetve. 

"Hibridi kukuruza koju su otporniji na stresne uvjete imaju bolji potencijal rasta i razvoja. Kod odabira sjemena treba voditi računa i o području sjetve jer mikroklimatski uvjeti postaju sve važniji", kaže Igor Andrašević, direktor PC Ratarstvo u tvrtki Belje koji ističe kako su područja s više oborina povoljnija za uzgoj kukuruza i smanjuju stresne uvjete u proizvodnji za ovu kulturu. 

Koji hibrid odabrati? 

Kaže kako odabir FAO grupa najviše ovisi o područjima i potrebama proizvodnje te o tipu zemljišta. "Što je lakše tlo idemo s hibridima manje grupe. Na našem području najviše sijemo hibride od FAO 200 do 700 grupe zrenja. Konkretno za silažu najčešće koristimo one iz FAO oznake 500 i 600 jer su nam najpogodniji. Za proizvodnju vlažnog zrna za siliranje (VVK) koristimo od 300 do 550, a za proizvodnju kukuruza u zrnu od 200 do 500", precizira ovaj stručnjak. 

Na tom je tragu i prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (FAZOS). On bi za uzgoj kukuruza za zrno preporučio u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj FAO grupe 300 i 400. Za silažu one više - 500, 600, čak i 700, iako je, navodi, nitko ne nudi u Hrvatskoj. "Budući da smo zajedničko tržiše, nije problem, osim cjenovno, naručiti izvana, sve dok je na Sortnoj listi EU - EU Plant variety database. Za one koji mogu navodnjavati, onaj koji najviše vraća uloženo, dakle ili oni s dodanom vrijednošću, gdje su viši proteini, alkoholni hibridi i sl. ili sjemenska proizvodnja kukuruza za sjemenare, ili, pak, kukuruze kokičare i kukuruze šećerce", nabraja profesor. 

Kaže da prateći stvaranje i priznavanje novih hibrida kukuruza, već preko 15 godina ne uočava velike razlike između uvoznih i domaće stvorenih. "Domaći kreatori primjenjuju sva saznanja i trikove za držanjem koraka s međunarodnom konkurencijom, ali i zato što hibridi kreirani u našem podneblju, za našu agrotehniku i na našim tlima doživljavaju manje podbačaje u stresu nego uvozni koji traže "sve tip-top", pa kad godina krene "ukrivo", stradavaju", naglašava Stipešević. 

Pomno odaberite pravi hibrid (Foto: Depositphotos/oleksii.chumachenko)

Dr. Goran Bekavac s Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad kaže da ako se obistine predviđanja da će i iduća godina biti sušna, preporuča se sortiment koji se nalazi između FAO grupe 300 i maksimalno FAO 500, 550. "Ovi hibridi ranije dolaze u generativnu fazu, ranije se završi faza oplodnje i počinje nalijevanje zrna, prije nego krenu jako velike ljetne vrućine, sredinom srpnja, kada se penju do 40°C. Ako generativna faza završi prije tog perioda, onda je kukuruz tada u znatnoj boljoj situaciji nego ako u generativnu fazu uđe kada su najviše temperature", upozorava. 

Konkretno, kod novosadskog sortimenta, u FAO grupi 300 preporuča hibride NS 3022 i NS 3023. "U FAO grupi 400 to je NS 4000 i 4006, u FAO 500 to je najnojivi hibrid NS 5760 i sada dolaze oni iz FAO grupe 600 NS 6000 i NS 6007 i ja bih tu stao", kaže Bekavac dodajući kako je broj hibrida  relativno skroman. "Da bi se osigurao svaki od proizvođača, nikada nije dobro sijati samo jedan hibrid na većoj površini jer svaki od njih ima specifičnu interakciju s faktorima vanjske sredine i neke godine će možda biti dobar, a neke će možda neki drugi biti bolji. Zbog stabilnosti u proizvodnji treba kombinirati više njih", savjetuje. 

Proizvodnja žitarica, posebno kukuruza, povećat će se 2023.?

U Bosni i Hercegovini je posljednjih godina zabilježen pad proizvodnje ove kulture, otkriva nam prof. dr. Hamdija Čivić, s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. "U FBiH u 2021. godini proizvedeno 211.902 tona zrna kukuruza i u odnosu na 2020. godinu pad proizvodnje je iznosio 30,4 posto. Razloga za ovakvo stanje ima više, a jedan od njih treba tražiti u sve češćim sušama", naglašava. 

U odabiru hibrida on ističe one američke kompanije Pioneer koja u ponudi ima one tolerantne na sušu, a to su, nabraja on, P9175 iz FAO grupe zrenja 200 tzv. Optimum Aqua Max-zuban. "Ovaj hibrid je izuzetno rodan, kratke vegetacije, vrlo tolerantan na sušu i pogodan za ranu proizvodnju ili za postrnu sjetvu. Zatim P9241 iz FAO grupe zrenja 300, zatim P9606 i P9721 iz FAO grupe zrenja 400." Kaže kako se za proizvodnju silaže sa "stay green" efektom i izraženom tolerantnošću na sušu ističe hibrid P9911 iz FAO grupe zrenja 450 ili P0725 iz FAO grupe 570. Kada su u pitanju naši regionalni proizvođači sjemena kukuruza tolerantni na sušu, on izdvaja od Bc hibrida: Bc323 (FAO330), Bc418B (FAO460). Od AS hibrida AS 3300 (FAO 350), AS 4500 (FAO 450), AS 554 (FAO 550). "Od novosadskih hibrida, tolerantni na sušu su NS 205 (FAO 260), NS 2000 (FAO 290), NS 444 (FAO 490), NS 444 ULTRA (FAO 490), NS 640 ULTRA (FAO 660)", kaže ovaj stručnjak. 

Mijenjati agrotehniku? 

Kada je riječ o agrotehnici, valja se prilagoditi svemu onome što donose klimatske promjene, a među ostalim, to su i blage zime, bez snijega. 

"Ako su nam zime sve suhlje i toplije, čemu tlo orati da bi ga prozračili i ugrijali? Jesenska brazda više nema tu svrhu koju je imala pri vlažnijoj i hladnijoj klimi prije 1980-ih", komentira Stipešević uz retoričko pitanje da čemu ići duboko, kad nema zimskih oborina koje će popuniti obradom tla stvorene mikropore? 

"I još pri tome, okretanjem oksidiramo humus tla te tlu u dubljim slojevima dajemo priliku da ispari", upozorava uz savjet kako treba razmišljati o prijelazu na sustave obrade koji ne okreću tlo, nego ga samo rahle, a pri tome zadržavaju organsku tvar na površini u dovoljnoj mjeri da konzervira vodu tla, služi kao sirovina za tvorbu humusa i pri tome i kao hrana mikroorganizmima. "Korove dok su mali možemo "satrati" i plitkom obradom, tanjuranjem ili čak drljanjem, ili ih "lažnom sjetvom" isprovocirati na nicanje, a onda utanjurati, iščupati pljevilicama ili čak i laserima spaliti dok su još mali", upućuje. 

Bekavac upozorava i na greške koje rade naši proizvođači. Kaže kako je najveća moguća greška kada skinu uljanu repicu, ječam, pšenicu te vrlo često ostave parcelu da tako stoji do zime. "Kada skinete usjev, s jednog mikrorežima kojega je pravila ta biljna vrsta, ostavljate zemlju na direktnom udaru sunca. Voda se počinje kapilarno penjati iz dubljih slojeva prema površini, isparavati, gubite se, zemljište se isušuje, a od toga nitko nema koristi.

Ovo se događa ako se ne obavi ljuštenje (Foto: R.Prusina)

Kaže kako je nakon skidanja pšenice obavezna radnja poljuštiti zemljište ili plitko poorati površinski sloj, da se napravi rastresiti sloj koji štiti od pretjeranog isparavanja vode. Smatra da je odlična mjera za očuvanje vlage u tlu međuredna kultivacija. "Jednostavno međurednim kultivatorom prođete kroz redove. Kao prvo, uništite korov, a s druge strane napravite dobru aeraciju površinskog sloja na što kukuruz dobro reagira. Preporuka je da se napravi barem jedno međuredno kultiviranje, čak i dva", naglašava dodajući da na taj način sprječavate i evaporaciju, gubitak vode s čiste površine i mnogo drugih stvari. 

"To narod zna, i najstariji znaju, ali zašto ne koristimo - je li zbog zastarjele mehanizacije, pretjeranog troška ili nećeg trećeg, ne znam, ali puno je načina na koje možemo sačuvati vodu u tlu i osigurati veće prinose."

Utjecaj mehanizacije

Važnu ulogu igra i poljomehanizacija jer, prijelaz na novu tehnologiju je neminovan. "Konzervacijski pristupi obradi tla i čuvanju vlage zahtijevaju neravniju podlogu, koja ište robusnije sijačice, s konturnim praćenjem neravnina tla u svrhu ujednačene dubine polaganja sjemena, kao što su No-till sijačice, za direktnu sjetvu u neobrađeno tlo, pa čak i polaganja sjemena u nove dizajne sjetve, npr. cik-cak redove, takozvane Twin row sijačice", pravac je kojega zastupa Stipešević i dodaje kako ovom načinu treba prilagoditi kasnije prohode i aplikacije, npr. aplikatore gnojiva, zaštitnih sredstava te berbe, odnsono žetve klipa, zrna, biomase kukuruza. "Svi oni trebali bi besprijekorno raditi i po prividno neobrađenom, svakako neporavnanom strnjaku u koje je usijan naš kukuruz."

I Andrašević ističe prednost nabave specijalnih sijačica koje imaju mogućnost kvalitetne sjetve u reducirano pripremljenom tlu što, kako kaže, značajno pridonosi kvalitetnoj proizvodnji te redukciji troškova proizvodnje. 

"Mehanizacija može značajno utjecati na kvalitetu i troškove sjetve. Uz pravilan odabir sjemena i dobru pripremu tla pravi izbor sijačice je presudan za ostvarenje planiranih rezultata", komentira podsjetivši da u Belju koriste posebnu 16/24 rednu sijačicu širine 12 metara koja je  projektirana i proizvedena upravo za njihove potrebe. "Ona je multifunkcionalnog tipa i možemo je koristiti za različite kulture. Opremljena je GPS-om i traktorist iz kabine upravlja sa svakom baterijom na sijačici. To nam značajno olakšava posao i povećava učinkovitost.

Sijačica koju koriste u Belju (Foto: M.C.Celić)

Pravi trenutak sjetve

Pored svega ovoga, važno je odabrati i pravi trenutak sjetve. Znamo da su optimalni rokovi od 10. do 25. travnja, ali najbitniji čimbenik je temperatura tla.

"U svim ovim promjenama klime možda je najbolje reći, moment kada se može sijati je kada se temperatura zemljišta na dubini od 5 do 7 centimetara ustali na 10 do 12°C. To može značiti i da sredinom trećeg mjeseca možemo imati toplo vrijeme, ali nije preporuka sijati, zbog kasnih proljetnih mrazeva", uopozorava Bekavac dodajući da je dobro planirati sjetvu za sam početak travnja, pogotovo ako vremenska prognoza kaže da neće biti velikog rizika od mraza. "Ni to nije problem sve do faze osmog lista, jer je konus porasta ispod zemlje i zaštićen je od niskih temperautra", pojašnjava. 

Profesor Stipešević na temelju statistike daje određenu preporuku za područje Osijeka. Kaže kako gledajući podatke za 1991-2020. za Osijek, vjerojatnost mraza je za siječanj u prosjeku 14/31, odnosno 45 posto, za veljaču 11/31, (35%), za ožujak 5/31 (16%), a za travanj samo 1/31 (3%), iz čega proizlazi, zaključuje, da će ako kukuruz posijemo u ožujku, u 4 od 5 godina, on statistički proći "neoprljen". 

Iz ovog, vrlo pojednostavljeno, proizlazi da onaj koji riskira s ranom sjetvom uspijeva u 4 od 5 godina, što je 20-postotni rizik neuspjeha, no 80-postotni rizik uspjeha. Rizika od mraza u travnju, u prosjeku, ima svega 3 posto, no 97 posto da ga neće biti, dakle gotovo 100-postotni uspješni rezultat, kaže ovaj stručnjak. 

Dodaje da na osnovu ovoga, opet u širokom prosjeku, u zadnjem tjednu ožujka interpolacijom dobijamo rizik "smrzavanja" ispod 10 posto, a u prvom tjednu travnja još uvijek preko 6 posto. "Ako to preklopimo s rizicima previsokih temperatura koje traju 1/31 (3 %) u svibnju, 4/30 (13 %) očekivani u lipnju, no 6/31 (19%) očekivani u srpnju, može se izračunati točnije rizik od prerane sjetve i prekasne oplodnje za osječko područje, i točno izračunati omjere koliko koje FAO grupe možemo sijati kojeg datuma i na koliko površina da bi imali neki prihvatljivi rizik, primjerice, 10 postotni rizik neuspjeha", precizira uz savjet kako se ovakvi matematički modeli mogu "složiti" za svaki hibrid i svaku njivu te time povećati sigurnost uspjeha uzgoja kukuruza određene FAO grupe.

Pratite temperaturu tla (Foto: Depositphotos/smereka)

Navodnjavati ili ne? 

U uzgoju kukuruza u sve sušnijim godinama sve više se u obzir uzima i navodnjavanje. Čivić kaže kako bez obzira na sve primijenjene mjere koje doprinose smanjenju posljedica suše, u većini slučajeva ne postoji potpuna garancija za uspješnu proizvodnju kukuruza bez navodnjavanja. "Zbog toga strategija budećeg djelovanja za sva područja koja su sve češće izložena sušama, mora biti temeljena na uspostavljanju sistema za navodnjavanje, ne samo za proizvodnju kukuruza nego i za većinu drugih poljoprivrednih kultura", smatra on. 

Stipešević pak tvrdi da se može bez navodnjavanja "ako baš tebe kiša pogodi, druge promaši i imaš neki urod dok drugi nemaju. I onda po ekonomskim zakonima ponude i potražnje, svi traže, nitko nema, osim tebe, i cijena raste. Onda tu nastupa strategija čuvanja žutog zrna za crne dane, tj. ulaganja u skladišne kapacitete."

No, Bekavac nije u potpunosti sklon ovoj mjeri. "Navodnjavanje je izuzetno kompleksna znanstvena disciplina koja podrazumijeva puno financija, tehničkih znanja, inovacija. Mi kao regija još imamo dovoljno vode", naglašava dodajući da oni koji su pobornici ove mjere, zaboravljaju bitnu agronomsku stvar. 

Tko zna što nam donosi ova sezona (Foto: Depositphotos/Allexxandar)

"Kada počnete navodnjavati kukuruz ili bilo koju drugu biljnu vrstu, mijenjate u potpunosti mikrobiologiju, kemiju, fiziku zemljišta, počinju se odvijati sasvim drugi procesi, mineralizacija organske tvari ide znanto brže, trošenje humusa također. Prema tome, ono može donijeti i puno drugih problema", upozorava. Kaže da on je za navodnjavanje, ali povrtarskih biljnih vrsta i u proizvodnji sjemena kukuruza, ali kod merkantilnog je pobornik rješavanja problema kroz agrotehniku. 

Andrašević zaključuje kako zbog klimatskih promjena navodnjavanje postaje sve važnije u proizvodnji kukuruza, no ne treba zanemariti znanje i iskustvo u proizvodnji te korištenje dostupnih resursa jer se zahvaljujući njima mogu dostići jako respektabilni prinosi i rezultati u proizvodnji. 


Tagovi

Uzgoj kukuruza Suša Kukuruz i suša Hibrid FAO grupa Bojan Stipešević Goran Bekavac Hamdija Čivić Klimatske promjene


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Predsjednik Zoran Milanović i ministrica poljoprivrede Marija Vučković na ovogodišnjem su Noćnjaku obišli izlagače i kušali njihove proizvode. Pogledajte više u našoj galeriji: https://www.agroklub.com/agrogalerija/nocnjak-2024-sadnja-masli... Više [+]