Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ozima pšenica
  • 12.12.2019. 08:00

Kaljenje ozime pšenice i otpornost prema mrazu

Zimski usjevi očvršćuju se bolje u vedrim sunčanim danima, naizmjenično sa umjereno mraznim noćima. Za prolazak prve faze potrebno je 12 do 14 dana, a za potpuno kaljenje do 24 dana.

Foto: Depositphotos/ janka3147
  • 232
  • 16
  • 0

Sposobnost da izdrže uticaj mraza i drugih zimskih neprilika razvija se u biljkama u jesen i poznata je kao "kaljenje", što je zapravo fiziološki proces, čija suština još nije u potpunosti rasvjetljena. Međutim, dostupni podaci omogućavaju da se utvrde fiziološki i biohemijski procesi koji se dešavaju u ovom periodu. Oni uključuju, posebno, nagomilavanje šećera i suvih materija, dehidrataciju tkiva, promjene u strukturi plazme biljnih ćelija i tako dalje. 

Proces kaljenja biljaka je u dvije faze. Prva faza odvija se u jesen u biljkama koje još nisu smrznute na temperaturama od plus 6 do 0 °C, koje usporavaju procese rasta, ali i dalje vrše fotosintezu. U ovoj fazi dolazi do nakupljanja šećera kao zaštitnih supstanci. U takvim uslovima, zimske biljke mogu da akumuliraju i do 30% šećera. Biljke koje završe prvu fazu kaljenja podnose temperature od - 10 do -12 ° C. U drugoj fazi, koja se odvija na nižim temperaturama (od oko - 2 do - 5 °C), povećanje zimske otpornosti uglavnom je povezano sa dehidracijom biljnog tkiva i prelaskom dijela slobodne vode u vezanu vodu. Vrlo je vjerojatno da je druga faza kaljenja biljaka povezana sa djelimičnim odvajanjem protoplazme od ćelijske opne.

Aktuelne mjere njege pšenice u zimskom periodu

Nakon kaljenja ozima pšenica izdržljivija 

Zimski usjevi očvršćuju se bolje u vedrim sunčanim danima, naizmjenično sa umjereno mraznim noćima. Za prolazak prve faze potrebno je do 14 dana, a za potpuno kaljenje do 24 dana. Ozima pšenica, koja je prošla fazu kaljenja, postaje izdržljivija i može podnijeti mrazeve na dubini čvora bokorenja do minus 15 - 16 °C ispod snježnog pokrivača.

Suština procesa kaljenja biljaka je u prilagođavanju unutrašnje biohemijske aktivnosti ćelija novom temperaturnom režimu. U isto vrijeme, neke biljke su spremnije da dovedu svoj enzimatski aparat u skladu sa novim temperaturnim uslovima, dok druge teško mogu da obnove enzimatsku ravnotežu, pa mogu uginuti na temperaturama koje su daleko iznad tačke smrzavanja biljnih tkiva ili na temperaturama koje izazivaju koagulaciju protoplazme. Posljednjih godina, otkriveno je da su za vrijeme kaljenja neophodne niske temperature, prije svega za usporavanje rasta biljaka. U biljkama se stvara fiziološko stanje pogodno za razvoj svojstava otpornosti na mraz u protoplastu.

Ukoliko je temperatura bliža 0 °C, utoliko je slabiji porast i prva faza kaljenja nastavlja se intenzivnije. Istraživači su otkrili da su procesi rasta potisnuti djelovanjem nižih temperatura i nakupljanja šećera u tkivu. Istovremeno, svjetlost utiče na otpornost na mraz ne samo fotosintezom (nakupljanjem šećera i drugih zaštitnih supstanci), već i inhibiranjem procesa rasta. Prilikom kaljenja u tkivima ozimih biljaka smanjuje se količina slobodnog i vezanog auksina. Međutim, jedna niska temperatura nije dovoljna za ovaj postupak, neophodno je obogaćivanje ćelija šećerima. Dostupnost slobodnog auksina u biljci utiče na njegovu otpornost na mraz. Sve što sprečava prelazak iz amorfnog u kristalno stanje i povećava viskoznost plazme, povećat će njenu otpornost na smrzavanje, a ono što doprinosi apsorpciji enzima ili pojačava sintetičku aktivnost, takođe povećava otpornost na izmrzavanje, pojašnjava savjetodavac Dragomir Radić iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Smederevo. 

Dodavanje azota smanjuje otpornost biljaka

Recimo, upotreba fosfora i kalija aktivira sintetičke procese, što dovodi do boljeg kaljenja i povećane zimske otpornosti biljke. Dodavanje azota, naprotiv, pojačava hidrolitičke reakcije, uslijed čega se smanjuje otpornost biljaka. Pod uticajem niskih temperatura, sorte otporne na mraz brže prolaze drugu fazu kaljenja. Ako se ozima pšenica u jeseni izbokorila i kaljenje je prošlo pod povoljnim uslovima, tada je u stanju da podnese mrazeve u zimskom periodu ispod snježnog pokrivača do minus 30 - 35 °C i niže.

Sorte stepskog tipa su otpornije na mraz od sorti mediteranskog tipa. Biljke u stanju mirovanja imaju veliku otpornost na negativne temperature. Stepen mirovanja u različitim organima i tkivima nije isti. Najduže stanje mirovanja je utvrđeno u ćelijama vegetacione kupe i u čvoru bokorenja, a najosjetljivije je lišće.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: - | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev pa je pšenicom zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični hljeb... Više [+]

Tagovi

Ozima pšenica Pšenica Kaljenje ozime pšenice Mraz Proces kaljenja Zimski usjevi Sorte stepskog tipa Dragomir Radić