Komemoracija za pšenicu po cijeni 1,15 kn/kg!

"Neka joj je pokoj vječni! Pokop ne znam kada će biti, vjerojatno u jesen, a ovo je sada komemoracija za pšenicu!", kratko je poručio sa sastanka proizvođača, otkupljivača i mlinsko-pekarske industrije o ovogodišnjem otkupu te krušarice, a koji se već godinama u jeku žetve održava u Osijeku Antun Laslo.

Prvi kombajni ušli su na površine velikih tvrtki poput Belja i Žita krajem prošloga mjeseca te skinuli oko 30% ranijih sorti, dok su prvi otkosi pšenice na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pali ovih dana. Dok se prinosi na OPG-ovima kreću oko 5,5 tona po hektaru, na onima poljoprivrednih sustava su nešto veći. No, gotovo sve muči sličan problem - nedovoljna kvaliteta s niskom razinom proteina i velikim postotkom vlage prema lani u svojem Kodeksu otkupa žitarica i uljarica. Većina bi zbog toga mogla završiti i izvan trećeg razreda, odnosno u stočnoj hrani.

Transparentno određivanje razreda kvalitete

Cijena pšenice se kreće između 1,05 i 1,15 kuna što sigurno nije dovoljno . No, ona će sigurno rasti?

"Pšenica koja je do jučer bila ekstra kvalitete, danas prema standardima ne vrijedi gotovo ništa. Ljudi su na neki način razočarani. Dok se prema onim starim mjerilima, kvaliteta mogla odrediti vaganjem, a vlaga pšenice kada ju se stavi na zub, proteine i glutene možete jedino mjernim instrumentima. No, čudi nas ipak, jer takve informacije imamo s terena, kako ista tvrtka koja otkupljuje pšenicu na dva mjesta, uzorci se u proteinima razlikuju od 1 do 1,5%. Stoga sumnjamo u mjerenja", rekao je Matija Brlošić, čelnik Hrvatske poljoprivredne komore koja će od Ministarstva poljoprivrede zbog toga tražiti pod hitno da se na području Slavonije uspostavi nekoliko referentnih laboratorija u kojima će poljoprivrednici svoj proizvod moći iskontrolirati.

Hoće li kvaliteta zadovoljiti tržište?

Različiti prinosi na samoj plantaži koji variraju od 8 do 12% glutena za Ministarstvo poljoprivrede signal je kako nešto nije u redu s tlom ili nisu dovoljno praćeni vremenski uvjeti i ulaganja. "Prema našim pokazateljima u Hrvatskoj je pod pšenicom zasijano 135.000 hektara ili nešto manje od 15% površina, a očekivani urod je oko 800.000 tona. To je dovoljno za naše potrebe, ali se postavlja pitanje hoće li njezinom kvalitetom biti zadovoljni mlinari, pekari, ali na kraju i potrošači?", zapitao se Marko Dražetić, savjetnik ministra poljoprivrede.

Davno se cijena formirala na način da se uzimala vrijednost na mađarskoj burzi te troškovi prijevoza u silos u Hrvatskoj.

U njemu, pak, smatraju kako je dobro da cijenu ove najznačajnije krušarice odredi tržište. No, svjesni su kako se poljoprivredne površine pod njom svake godine smanjuju te zaključuju kako se farmeri okreću dohodovnijim kulturama, poput uzgoja i proizvodnje voća i povrća, primjerice u Baranji gdje je nedavno u pogon pušten i lateralni kanal koji pomaže navodnjavanju površina, što drže dobrim potezom. No, odbucuju tvrdnje o strahovima kako će idućih godina biti nedovoljno pšenice. Prema njima je potrebno u proizvodnju uključiti znanost, treba se svakako čuti i glas struke, ali i samih poljoprovrednika kako bi se zasijalo što je moguće kvalitenije sjeme koje će rezultirati kvalitetnijom pšenicom s većim prinosima na manjem broju hektara.

Farmeri bi se pokrili s 1,30 kuna

Na mađarskoj burzi se cijena pšenice kreće od oko 1,15 do 1,17 kuna, a kada bi se na nju dodao trošak prijevoza od nekih 10 lipa koji realno postoji, brzo bi došli do iznosa koji pokriva troškove.

"Cijena pšenice se kreće između 1,05 i 1,15 kuna što sigurno nije dovoljno . No, ona će sigurno rasti. Možda ćemo uvesti kvalitetniju pšenicu, ali još uvijek postoji prostora i za izvoz naše", dodao je on. Prema seljačkoj računici, cijena bi trebala biti 1,30 kuna kako bi se pokrili troškovi.

"Do te cijene došli bi vrlo brzo jer se nekada davno ona formirala na način da se uzimala cijena na mađarskoj burzi s troškovima prijevoza u silos u Hrvatskoj. Na burzi se sada ona kreće oko 1,15 do 1,17 kuna, a kada bi se na nju dodao trošak prijevoza od nekih 10 lipa koji realno postoji, brzo bi došli do iznosa koji pokriva troškove", smatra Brlošić dok Ernest Nad iz osječke Hrvatske gospodarske komore napominje kako na tržištu nije bilo dosta kvalitetnih sorti koje bi zadovoljile uvjete kvalitete zbog čega će sve strane morati sjesti za stol te dogovoriti novu strategiju jer, kako kaže, ovakav način obračuna sigurno neće donijeti koristi niti mlinsko-pekarskoj industriji, niti samim proizvođačima koji će dobiti nižu otkupnu cijenu.

"Po meni ima prostora za još malo povećanje cijene. Otkupit ćemo 100.000 tona od čega 60.000 tona za vlastiti mlin, a ostalo za trgovinu. Sve će biti otkupljeno, pa čak i stočna pšenica i sve će imati svoju cijenu", poručio je farmerima Želimir Lisek, direktor trgovanja i kooperacije u osječkom Žitu.

Davor Lončarić iz Granolija sugerira, pak, kako bi bilo dobro da se prema Kodeksu, do iduće godine siju kvalitetne i prinosne sorte kako ne bi bilo komemoracije za pšenicu.