Kukuruz je u fazi kada mu treba najviše vlage - ima li mu spasa?

"Gubimo 1:0, ali stigne se sve preokrenuti pa da bude 2:1 za nas", slikovito opisuje situaciju u poljima kukuruza dr.sc. Antun Jambrović s Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Zbog suše su se listovi ove kulture ušiljili, a kako kaže ovaj stručnjak, nije toliki problem nedostatak vlage nego ekstremne temperature. "Čim su se spustile ispod 30°C, biljke su nadošle", napomenuo je. 

Trenutno su u fazi metličanja, cvatnje i oplodnje, a upravo u to vrijeme zahtijevaju najviše vode. "Kukuruz ima biološki sat i mora doći u generativnu fazu inače je propao", upozorava naš sugovornik rekavši da je poljoprivreda proizvodnja pod otvorenim nebom i da nikada ne postoji garancija da će biti uspješna.

Treba 15 do 20 litara kiše

"Unazad par godina kukuruzom je u Hrvatskoj bilo zasijano oko 250.000 hektara, no ove godine ih je čak 300.000", komentira ukazavši na to da se velik broj proizvođača bori s problemom nedostatka vlage. Iako, podsjeća, sve ovisi o rasponu sjetve, hibridima i geografskom položaju.

Naime, uvjeti diljem Lijepe Naše su različiti, a Slavonija je najviše pogođena manjkom oborina. "Svi gledaju u nebo i mole Boga da padne koja kap", kaže Jambrović napomenuvši da bi se oporavio, do kraja tjedna ovoj ratarskoj kulturi treba 15 do 20 litara kiše. "Proizvodnja još nije propala, ako padne kiša, on će se izvući", ističe ovaj stručnjak.

Kaže da nažalost ratari ne mogu pomoći svojim usjevima jer je za prihranu prekasno i ponavlja da im samo kiša može pomoći. A takva je situacija i u sjemenskoj i merkantilnoj proizvodnji.

"U kukuruzu smo svaki dan, ponašamo se kao da sezona križanja i oplodnje teče normalno, ali ne preostaje nam ništa nego čekati kišu", priča o trenutnim radovima na Institutu rekavši da se i oni pitaju što će biti do kraja sezone.

Prvo hladno zatim suša i ekstremne vrućine

"Oni koji su sijali ranije, imali su u početku problema s hladnoćom, ali do sredine travnja su biljke napredovale. Sada cvjetaju i puštaju svilu", komentira Jambrović rekavši da je njihova situacija na terenu trenutno bolja u odnosu na kasne sorte, no i njima fali vlage.

Kaže da će prinosi ove sezone biti reducirani uključujući i sjemensku proizvodnju. Pitali smo ga hoće li radi toga sjeme poskupjeti, no smatra da je rano za donošenje zaključaka. "To je globalno pitanje koje ovisi i o ostalim žitorodnim regijama poput Rusije i Ukrajine", pojašnjava spomenuvši da su u Mađarskoj i Bugarskoj uvjeti slični kao i kod nas.

Težnja je Poljoprivrednog instituta razviti tolerantne sorte na stresne uvjete koji uključuju ovakve ekstremne uvjete. No, napominje da bi radi toga morali skratiti vegetaciju, a sjetva bi trebala biti početkom travnja. Oni što su proljetos ranije sijali imali su i probleme. "Listovi su bili ljubičasti, a biljke zaostajale u razvoju", opisao je.

Ratarima savjetuje da prate dugoročne prognoze od početka sjetvene sezone te da suze izbor hibrida i sjetvu obave u rokovima ovisno o podneblju iz kojeg dolaze. Svjedoci smo da se klimatski uvjeti mijenjaju i da stoga više ne vrijede optimalni rokovi sjetve, a poljoprivrednici su prisiljeni tome se prilagoditi.