Kukuruzni moljac - prijetnja i povrću i cvijeću

Kukuruzni moljac ili kukuruzni plamenac Ostrinia nubilalis je štetnik kukuruza, posebno usjeva kukuruza šećerca, ali čini velike štete na povrću i cvijeću.

Od povrćarskih kultura najugroženija je paprika, a od cvijeća krizantema. Pored ovih poljoprivrednih kultura čini štete na: suncokretu, dinji, krumpiru, pamuku, celeru, lubenici, krastavcu, daliji, tikvama, rajčici, prosu, hmelju, konoplji, sirku i mnogim drugim. Vrsta vuče porijeklo iz Europe, ali je rasprostranjena po cijelom svijetu.

Karakteristike štetnika i štete koje čini

Kod kukuruznog moljca je izražen spolni dimorfizam, ženke su veće od mužjaka. Raspon krila kod ženki se kreće od 24 do 32mm. Boja krila kod ženki se kreće od svijetložute do svijetlo smeđe. Na krilima se nalaze valovite pruge tamnije obojene. Mužjaci su sitniji, vitkog tijela i tamnije obojeni. Kukuruzni moljac u našim uvjetima može razviti dvije generacije, a u povoljnim godinama razvija i tri generacije. Prezimljava ličinka ubušena u ostatke kukuruza. Zimske ličinke prolaze preobražaja kada se prosječna temperatura tijekom proljeća kreće od 15 do 16ºC u uvjetima povišene vlage. Faza lutke traje od 10 do 25 dana i pod utjecajem je vremenskih prilika.

Pretjerana vlažnost i niske temperature izazivaju propadanje lutki. Let prve generacije leptira kukuruznog moljca započinje od sredine svibnja i nastavlja se tijekom lipnja. Pojava leptira se poklapa sa pojavom metlice kukuruza. Prvo se pojavljuju mužjaci, a zatim ženke. Druga generacija leptira se javlja tijekom srpnja i kolovoza. Moljci su aktivni za vrijeme sumraka i noći kada mogu preletjeti 20km, najčešće 2 do 3km, u potrazi za biljkama kukuruza. Tijekom dana leptiri se skrivaju na dojoj strani listova mahunarki, usjeva žitarica, biljaka koje formiraju živice.

Kukuruzni moljac u našim uvjetima može razviti dvije generacije, a u povoljnim godinama razvija i tri generacije.

Nakon dopunske ishrane ženke polažu jaja sa donje strane lista kukuruza, najčešće pored lisne žile, ili na stabljiku u grupicama od 20 do 70 komada. Jedna ženka može položiti od 250 do 400 jaja. Svježe položena jaja su bijela dok sa starošću postaju tamnija. Ženke polažu jaja u razvučenom periodu od 25 dana. Opstanak jaja i izlijeganje ličinki je pod direktnim utjecajem temperature i vlažnosti zraka. U uvjetima kada je temperatura zraka iznad 30ºC i vlažnost zraka ispod 30% dolazi do masovnog propadanja jaja. Niska vlažnost zraka dovest će do uginuća i 90% ličinki. Oprimalni uvjeti za opstanak jaja i izlijeganje ličinki je temperatura zraka između 18 i 30ºC i visoka vlažnost zraka.

Najviše napada šećerac

Nakon što se pojave mlade ličinke se hrane na površini lista, muškim cvjetovima u metlici, smještaju se u osnovi listova. Prisustvo ličinki se prepoznaje po rupicama koje prave na listovima. Starije ličinke su ubušuju u stabljiku na koljencu i njihov ulaz se prepoznaje po izgriženom tkivu i izmetu na ulazu. U jednom stablu se može naći više ličinki. Ličinke se prvo nalaze u gornjem dijelu stabljike i zatim se spuštaju u središnji dio stabljike. Prisustvo ličinki može dovesti do loma stabljike što je najopasnije ako do loma stabljike dođe ispod klipa kukuruza. Također, prisutnost ličinkise može ustanoviti i po lomu metlice. To zaustavlja nalijevanje zrna i dovodi do propadanja klipa ovisno o fazi razvoja u kojoj se klip nalazi.

Ličinke često prodiru i u klip kukuruza što dovodi do deformacije klipa i oštećenja zrna. Ličinke prave hodnike duž drške klipa što dovodi do loma klipa kukuruza, slabijeg nalijevanja zrna i pojave truljenja. Hodnici ličinke su ulazna vrata za uzročnike truleži i druge bolesti što kasnije rezultira povećanim sadržajem toksina u kukuruzu. Ličinke se razvijaju tijekom tri do pet tjedana. Ličinke druge generacije prezimljavaju u stabljici kukuruza na visini od 50 do 70cm.

Kod kukuruza najviše napada kukuruz šećerac i čini ozbiljne štete. Kod merkantilnih kukuruza napada hibride i sorte sa najviše proteina.

Na povrću i cvijeću štete izaziva ličinka koja se ubušuje u plodove i cvjetne glavice. Na mjestu ulaza ličinke u plod vrlo brzo dolazi do pojave truleži i propadanja ploda. Najveće štete na povrću su tijekom srpnja i kolovoza, a najveće štetu su na paprici za kiseljenje i za ajvar. Na krizantemama ličinke se ubušuju u stabljiku i dovode do njenog propadanja, ona se suši i vene.

Mjere zaštite

U zaštiti od kukuruznog moljca se koriste agrotehničke, mehaničke, biološke i druge mjere. Osnovna mjera za suzbijanje kukuruznog moljca je uništavanje kukuruzovine u kojoj prezimljavaju ličinke kukuruznog moljca. Da bi se u potpunosti eliminirale štete od ovog štetnika potrebno je ukloniti osušene biljke kukuruza sa polja tijekom jeseni i ranog proljeća, a obavezno prije mjeseca svibnja. Najbolje bi bilo da se kukuruzovina sa napadnutih polja uništi spaljivanjem, korištenjem za stelju.

Mehanički se uništava usitnjavanjem kukuruzovine i njenim zaoravanjem, ali dio populacije ličinki preživi u usitnjenim komadima.

Brojnost kukuruznog plamenca je pod velikim utjecajem vremenskih prilika i tokom sušnih godina broj jedinki se drastično smanjuje. Razvoju kukuruznog plamenca pogoduju optimalni uvjeti, temperatura zraka između 20 i 30ºC i vlažnost iznad 80%, kao i gust sklop usjeva koji je karakterističan za suvremene hibride. Gust sklop osigurava povišenu vlažnost što pogoduje štetočini.

Let leptira kukuruznog plamenca se prati pomoću svjetlosnih lovnih lampi u koje se hvataju leptiri i prebroji se broj uhvaćenih jedinki.

Najveće štete na povrću su tokom jula i augusta, a najveće štetu su na paprici za kiselenje i za ajvar. Na krizantemama ličinke se ubušuju u stabljiku i dovode do njenog propadanja, ona se suši i vene.

Prisustvo moljca može se zabilježiti i vizualnim pregledom biljaka kukuruza gdje se gleda broj položenih jajnih legla, veličina legla, embrionalni razvoj i trenutak izlijeganja.

Prag štetnosti na kukuruzu je 10% napadnutih biljaka, a na kukuruzu šećercu taj prag je niži i iznosi 5%. Ekonomski prag štetnosti je 60 do 80 ličinki na 100 biljaka kukuruza. Ekonomski prag za kukuruz šećerac je 0 ličinki. Posebnu pažnju obratiti na kukuruz šećerac koji se sije u postrnoj sjetvi.

Parazitska osica

Redovan pratitelj kukuruznog plamenca je parazitska osica Trichogramma ssp. I pojedinih godina svojim prisustvom regulira brojnost kukuruznog moljca. Ova osica se koristi u biološkoj zaštiti kukuruza od kukuruznog moljca. Osica se uzgaja i prema utvrđenom broju kukuruznog moljca pušta se u polja pod kukuruzom u broju od 10.000 do 20.000 jedinki/ha. Osim ovih parazitskih osica kukuruznog moljca napadaju i drugi parazitski insekti, parazitska muha.

Kod sjetve poštovati plodored. Usjeve paprike osnivati dalje od usjeva kukuruza. Najznačajnija mjera zaštite kukuruza je uklanjanje kukuruzovine prije ljeta, kukuruznog plamenca tijekom proljeća i poštivanje plodoreda.

Tretiranje kukuruza se obavlja u periodu leta leptira ili izlijeganja mladih ličinki koje se zadržavaju na površini lista. Kada se ubuše u tkivo biljke praktično je nemoguće uništiti.

Foto: Bigstcokphoto/stockasso