Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sjetva soje
  • 05.04.2021. 12:00

Nadolazeća sjetva: Ako je tlo hladno tebi, bit će hladno i soji

Čak i ako se posije soju koji dan kasnije u toplije tlo, stići će (i prestići) onu koju se posijalo ranije, ali u hladno tlo, savjet je prof.dr.sc. Bojana Stipeševića s FAZOS-a.

Foto: Depositphotos/fotokostic
  • 2.853
  • 407
  • 0

Soja (Glycine max L.) je stara ratarska kultura porijeklom iz Azije koja se uzgaja više od 4.000 godina, a tek u 20. stoljeću postaje trgovačka roba. Jedna je od najznačajnijih proteinskih i uljnih kultura u svijetu. 

Bjelančevine soje najsličnije su onima životinjskog porijekla, odnosno jajetu te su blizu optimumu za prehranu ljudi. Velik dio njezine proizvodnje koristi se u hranidbi stoke. 

Ona je biljka umjereno toplog i vlažnog podneblja. Uzgojnim područjem soje može se smatrati uzgojno područje kukuruza. Optimalni rokovi sjetve u našim proizvodnim područjima su od 15. do 25. travnja. 

Stipešević: Ne treba jurišati

Kako kaže prof.dr.sc. Bojan Stipešević s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, okolišno, soja je biljka koja treba za klijanje/nicanje temperaturu tla iznad 6-7 Celzija, što je najčešće u doba godine kad su temperature zraka par dana iznad 10°C. Iako smo već u ožujku bilježili natprosječne temeperature koje se nastavljaju i u travnju, ne treba zanemariti prognozu vremena i (ne)predviđene minuse.

"Za one od nas koji ne idu s termometrom po poljima, odokativno pravilo jest položiti dlan ruke na tlo, pa ako je tlo hladno tebi, bit će hladno i soji, odnosno kukuruzu, suncokretu i ostalim jarinama", savjet je ovoga stručnjaka koji kaže kako ne treba "jurišati" ako je prognoza kao ovih dana, jer, čak i ako se posije koji dan kasnije u toplije tlo, stići će (i prestići) onu koju se posijalo ranije, ali u hladno tlo. 

"Ovo je tim važnije zbog razvijanja simbiotskih odnosa s Rhizobium spp. bakterijama, takozvanim kvržičnim bakterijama, naročito one dodane putem inokulanta", ističe dodajući da su to one koje su već u tlu, a ima takvih tala gdje je soja dosta česta u plodoredu, pa ranije dodane bakterije u njemu prežive u dovoljnoj brojnosti i uspješno ulaze u simbiozu sa sojom u toj mjeri da se ne vidi razlika između "svježe" inokuliranih i neinokuliranih biljaka. 

Jer, kako tvrdi, hladnije tlo usporava i bakterije, a i soju da se "late posla" i krenu u simbiozu kako treba. "Ipak, treba voditi računa da je soja ponekad sklona pokazati na djelu fotoperiodizam ukoliko se sije prekasno, tj. nakon Praznika rada te kao biljka kratkog dana ponekad produžiti vegetativne faze, čime se skraćuje povoljno vrijeme za generativni razvoj", upozorava naglasivši da se to odražava na niži prinos samog zrna, kasniju tehnološku zrelost, višu vlagu prilikom berbe i troškove sušenja takvog, prevlažnog, zrna.

Ne pretjerati s dušikom

Što se tiče gnojidbe, soja je vrlo jak potrošač dušika, napominje Stipešević, tako da za prinos od 3-4 t zrna po hektaru mora imati oko 300-350 kg N/ha.

Za sam start, kaže, dok još ne krene u simbiozu, bilo bi joj dobro osigurati 40-50 kg N/ha, što se uglavnom postiže osnovnom i predsjetvenom gnojidbom NPK gnojivima, kako bi došla u kondiciju za optimalno stupanje u simbiozu s kvržičnim bakterijama. 

Pretjera li se s dušikom, formirat će se manje kvržica (Foto: R.Prusina)

"One onda svojom "magijom" uspijevaju dušik iz plina prevesti u organski dušik, bez visokih tlakova i temperatura, kako to radi priroda kroz munje, ili industrija putem tzv. Haber-Boschovovog postupka", slikovito pojašnjava te ističe da ga poslije "ustupa" soji, u razini od čak 70 posto njezinih ukupnih potreba za dušikom. 

Nadalje, navodi kako se sama inokulacija obavlja "zaprašivanjem" i miješanjem sa sjemenom pred samu sjetvu, praktički u spremnicima za sjeme u sijačici, pri čemu treba voditi računa da se za bolje držanje inokulanta za sjeme može dodati i malo vode. "No, ne previše, da se sjeme ne bi zalijepilo u spremniku, zbog površinske napetosti vode te blokiralo njego izlaz iz radnih organa za ulaganje sjemena u tlo", konkretizira Stipešević. 

Upozorava na opasnost da, ako se pretjera s dušikom te soja "osjeti" da ga u korijenovoj zoni (rizosferi) ima dovoljno, neće htjeti trošiti svoje dragocjene asimilirane tvari za bakterije, a tada neće niti formirati dovoljno kvržica. "I onda je na samom farmeru da osigura tih 300-360 kg N/ha svojoj soji!"

Stradavanje bakterija iz više razloga

Dodaje i da se isto može dogoditi ukoliko bakterije stradaju zbog niskog pH (kiselo tlo), suviška vode u tlu zbog čega dolazi do gušenja bakterija uslijed ugaženosti, čestih kiša, ili predsjetvene obrade mokrog tla, ili nedostatka kisika u njemu zbog formiranja pokorice na onima s nestabilnim agregatima tla, preusitnjenim nadsjetvenim slojem koji se stvara nakon što jaka kiša uništi strukturu tla, a onda sunce "zapeče" površinu iznad sjemena koje klija/niče). 

"Pokorica je također ozbiljan problem soji, jer, kao i svaka druga leguminoza, niče iz tla gurajući supke uvis, takozvane lažne listiće, pa joj pruža otpor čak i tanja pokorica kroz koju bi se neka jednosupnica probila bez problema", opisuje ovaj stručnjak. 

Cik-cak sjetva - bolji prinos

Ovisno o tipu poljoprivredne proizvodnje, soju možemo sijati na razne načine, uskoredno (tzv. "žitnim" sijačicama) ili širokoredno s 30, 50 ili 70 cm međurednog razmaka, ovisno najčešće o grupi zriobe, visini biljke, potencijalu granjanja, načinu zaštite od korova. 

Međuredni razmak ovisi o više čimbenika (Foto: R.Prusina)

"Ako je riječ o konvencionalnoj poljoprivredi, zaštita se obavlja herbicidima, no, u ekološkoj se korovi moraju kontrolirati mehanički, pa svakako treba ići na širokorednu sjetvu, o čemu je najbolje raspitati se kod dobavljača sjemena ili oplemenjivača, 'autora' pojedine sorte."

Pojašnjava kako se ciljni sklopovi kreću od 450 (kasnozrele grupe) do 600 (ranozrele grupe) tisuća biljaka po hektaru, pa shodno tome treba i prilagoditi unutarredne razmake sijačica. 

"Bolja prostorna pokrivenost postiže se tzv. sjetvom u udvojene redove, Twin row ili grubi prijevod, 'redovi-blizanci' gdje se sjeme polaže u pojas s cik-cak uzorkom s razmakom 20 cm red od reda, pa 50 cm do idućeg takvog pojasa", opisuje dodajući da se time dobija za isti broj biljaka bolji vegetacijski prostor za svaku što znači da se međusobno preklapanje i zasjenjivanje listova susjednih svodi na najmanju moguću mjeru. 

"Sve ovo rezultira s više sunca za svaku biljku, a time i boljim ranim rastom i razvojem, uspješnijom simbiozom, boljem čuvanju vode u tlu te, na koncu, boljim konačnim prinosima", zaključuje Stipešević. 


Povezana biljna vrsta

Soja

Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i bjelančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i... Više [+]

Tagovi

Soja Sjetva soje Uzgoj soje Optimalni rokovi Gnojidba Inokulacija Cik cak sjetva Kvržične bakterije


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]