Oštećenja se vide kao izgrizotine na listu, zatim kroz polomljene i opale metlice, ali i stabljike. Na početku je to iznad klipa, a kasnije i ispod njega.
Kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis) je polifagni štetnik koji ugrožava više od 200 biljnih vrsta. Pored kukuruza, biljke domaćini su rajčica, paprika, sirak, hmelj, suncokret, krumpir, pamuk, celer, zob, kao i cvjetne vrste poput dalije, gladiola, sljeza ili zvjezdana.
Kada je riječ o proizvodnji povrća, velike gubitke može nanijeti usjevima paprike.
Od korovskih vrsta najčešće parazitira na vrstama roda Amaranthus spp., Artemisia spp., Rumex spp., Echinochloa spp., Xanthium spp., Datura spp., Panicum spp., Polygonum spp. Broj generacija varira od jedne do četiri, ovisno od vremenskih uvjeta, kao i sposobnosti prilagođavanja na lokalne klimatske faktore.
Prema riječima diplomirane inženjerke Mirjane Tojagić Milovanović, najčešće prezimljava u biljnim ostacima, poput stabljike kukuruza, u stadiju odrasle gusjenice. Kada temperatura dostigne 10°C, moljac prelazi u stadij lutke koje traje od sedam do deset dana. Ženka polaže jaja uglavnom na naličju lista, grupirana jedno uz drugo. Oko 90 posto položenih jaja nalazi se u pazuhu lista.
Pri odgovarajućem temperaturnom režimu (temperature u rasponu 18-32°C), dolazi do piljenja gusjenica u roku od tjedan dana. Svaka jedinka polaže dva jajna legla za jednu noć. Pri tom, jedno leglo sadrži u prosjeku 23 jaja, a svaka ženka položi ih oko 400.
U tom periodu, ženke se hrane mladim lišćem, na kojem i polažu jaja, da bi se nakon toga uvukle u pazuh lista. Oštećenje na lisnoj masi najbolje se vidi kada se lišće razmota i uoče se rupe u obliku izražene poprečne linije. Gusjenice prve generacije oštećuju zrno i klip i oni su podložniji napadu raznih gljivičnih patogena.
Oštećenja se vide kao izgrizotine na listu, zatim kroz polomljene i opale metlice, ali i stabljike. Na početku je to iznad klipa, a kasnije i ispod njega. Oštećena je i drška klipa, zrna su pojedena, a klipovi opali.
U cilju smanjenja štete od napada kukuruznog moljca, prije svega je neophodno redovno praćenje (monitoring) dinamike leta leptira, polijeganja jaja, ali i piljenja gusjenica, početna oštećenja listova i stupanj napada.
Najbolje je monitoring leta leptira odraditi uz pomoć svjetlosnih klopki.
Kako je mali broj registriranih preparata za suzbijanje, prednost treba dati prevenciji. Najznačajnija mjera je primjena kompletne agrotehnike. Točnije, dodatno usitnjavanje kukuruzovine i unošenje u dublji, oranični, sloj zemljišta (30 cm). Izbjegavati uzgoj u monokulturi i primjenjivati prostornu izolaciju od drugih biljaka domaćina.
Suzbijanje kukuruznog moljca - kukca koji izaziva pad prinosa
Jedna od mjera zaštite je i sjetva ranih hibrida. U tom cilju, neophodno je pomaknuti rok sjetve jer je rano sijani kukuruz posebno osjetljiv na napad moljca prve generacije. Također je potrebno pravovremeno uništavati korovske vrste.
Ako je napadnuto više od 10 posto usjeva kukuruza šećerca, 20 posto sjemenskog kukuruza i 40 posto merkantilnog, potrebno je tretirati usjev preparatima na bazi aktivne tvari klorantraniliprol. Vizualno pregledati najmanje 100 biljaka (po 20 uzastopnih). Kemijsko tretiranje obaviti na početku piljenja ličinki, prije nego što se one ubuše u stabljiku.
Tagovi
Autor