Belje d.d. ima rješenja za ratarske probleme današnjice. Slijedivost od polja do stola počinje dakako od što kvalitetnije odrađenim poslom u ratarstvu. O tome govorimo s Ljiljom Malić, članicom Uprave Belja d.d.
Slijedivost od polja do stola u Belju, baranjskom i hrvatskom agro gigantu, u pravom smislu riječi, počinje od polja. Od oranice sve kreće. A za to područje u Belju zadužena je članica Uprave Ljilja Malić.
Kao iskusni agronom, na tim beljskim oranicama vidjela je i doživjela sve i svašta i ukratko nam je odgovorila na neka aktualna pitanja iz čisto ratarske domene. One stručne. Kako je na sve ono što je mučilo slavonske i baranjske ratare reagirala beljska struka. Oduvijek se na ovim poljima uzgaja šećerna repa. Kultura koja je ove godine uglavnom svima podbacila.
Proizvodnja šećerne repe u 2014. godini obilježena je nizom specifičnosti. Proljetno razdoblje bilo je izuzetno povoljno za rast i razvoj šećerne repe. Količina oborina ožujak - lipanj iznosila je 214,8 mm/m2. Svi radovi u polju obavljeni su u optimalnim agrotehničkim rokovima, što je rezultiralo usjevima šećerne repe izvrsnog stanja i kondicije. Tijekom ljetnog perioda, vremenske prilike i dalje su išle na ruku rastu i razvoju šećerne repe.
Oborine u razdoblju lipanj - rujan iznose 192,7 mm/m2. Isto tako, klimatske prilike koje su vladale tijekom ljeta su i više nego pogodovale razvoju najopasnije bolesti lista šećerne repe, sive pjegavosti lista (Cercospora beticola). Iako su siva pjegavost i velike količine oborina uzrokovale smanjenje sadržaja šećera u korijenu šećerne repe, godinu su obilježili rekordni prinosi korijena šećerne repe. Prinos šećerne repe uzgojene na površinama Belja iznosi 80,8 t/ha, dok je prinos biološkog šećera iznosio 11,03 t/ha, što je oko 15% više u odnosu na godinu ranije, istaknula je Ljilja Malić.
Upravo prava reakcija na sve moguće i nemoguće uvjete proizvodnje u toj svojevrsnoj tvornici na otvorenom ovisi o mehanizaciji. Ona doista može biti moćna i svemoguća na velikim površinama. Svjedoci smo ekstremnim klimatskim promjenama koje uvelike utječu na ratarsku proizvodnju.
"U skladu s tim, mijenjamo i prilagođavamo tehnologiju proizvodnje i strojeve za obradu tla. Rezultat svega ovoga jeste i naš posljednji projekt koji je vezan uz konzervacijsku obradu tla. Uložili smo oko 5 milijuna kuna u kombinirane strojeve za konzervacijsku obradu tla za sjetvu ozimih kultura koji u jednom prohodu pripremaju tlo za sjetvu", kaže Malić.
Ovakvim načinom obrade tla smanjuje se utjecaj ekstremnih klimatskih prilika - u prvom redu suše, smanjujemo troškove proizvodnje, a sa manjim brojem prohoda smanjujemo emisiju ispušnih plinova, što ima pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša. U Belju rade pokuse konzervacijske obrade tla kod jarih kultura kao što su soja i kukuruz, a pored ovog projekta, trenutno rade na zaokruživanju njihovog projekta precizne gnojidbe.
"U prethodnih nekoliko godina u potpunosti smo zaokružili varijabilnu primjenu fosfora i kalija, što je rezultiralo smanjenjem troškova gnojiva za oko 50 %. Ove godine radimo na projektu varijabilne primjene dušika u prihrani ozimih kultura uz primjenu N-senzora. Investiramo u adaptaciju pneumatskih rasipača i N-senzore. Cilj ovog projekta jeste postići maksimalne prinose na svakom dijelu površine bez polijeganja usjeva uz očuvanje kvalitete proizvoda bez obzira na heterogenost tla. Također radimo na projektu nadzora poljoprivredne mehanizacije i uvođenju GIS-a, što za krajnji cilj ima povećanje efikasnosti rada što će u konačnici rezultirali manjim troškovima proizvodnje", istaknula je Malić, a dotaknula se i politike navodnjavanja.
Belje d.d. trenutno navodnjava oko 1.000 ha. Kao izvor vode koristi se voda iz melioracijskih kanala ili iz zdenaca. Od kultura koje se navodnjavaju izdvajamo: šećernu repu, sjemenski kukuruz, grašak i kukuruz šećerac. Način navodnjavanja je kišenjem, a tipovi sustava su samohodni linearni sustav za linijsko i kružno kišenje te tifon sustavi.
"U okviru NAPNAV-a i plana navodnjavanja kojeg provodi Osječko-baranjska županija i Hrvatske vode, Belje d.d. je nominiralo površine za navodnjavanje na pet lokacija, a to su područje Puškaš na ukupno 515 ha, zatim Šećeranski kanal na 1.740 ha, Dravski rit na 2.368 ha, te područje zvano Dunavski rit-Lateralni kanal na 3.659 ha kao i područje na Banovom brdu – vinogradi na 295 ha. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za sve lokacije osim za područje Lateralnog kanala koji je u izgradnji. Prema planu, lateralni kanal bi trebao biti u funkciji u svibnju 2015 godine, a to znači proširenje površina pod navodnjavanje u području Dunavskog rita. Nakon realizacije svih projekata, plan je proširiti navodnjavanje na ukupno 8.577 ha", istaknula je na kraju Malić.
Povezane biljne vrste
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]Tagovi
Autor
Na stres i naglu promjenu klime odgovorite primjenom biostimulatora
Cijene dušičnih i fosfornih gnojiva padaju na svjetskom tržištu
Rusija zauzima europsko tržište pšenice - konkurencija bez presedana
Lemken predstavio Solitair DT sijačicu s 32 reda i radnog zahvata četiri metra
Maja Celing Celić
prije 4 tjedna
Hm, znači moram živjeti još 56, 57 godina da doživim da proljeće počinje 21.3. Ok, nema frke ;)
cdomagoj
prije 9 godina
hahah... ne, krivo si shvatio... ovo sto sam tebe spomenuo u svom komentaru je bilo zbog toga sto sam rekao isto sto i ti (bar je trebalo tako zvucati), samo nisam htio da ispadne da sam se samo ja toga sjetio... ako me razumijes... :)ne pokusavam nikog uvrijediti, postujem svacije misljenje... osim hrvojinog, posto on nema svoje misljenje... bar nema jos... ti si protiv poticanja cistog ratarstva ako se dobro sjecam, ja kazem da ipak treba odvojiti i za tu granu poljoprivrede zasebno poticaje, iako se slazem s razlozima zbog kojih bi ih vi ukinuli... i tu prica prestaje, posto smo po mom misljenju i ja i ti u pravu i nema svrhe rasprava...
Ivan Tvrdojević
prije 9 godina
cdomagoj mene i hrvoja stavljaš u isti koš što nemoj nikakomoji stavovi su jednostavni i nikad ih ne mijenjam a uporno ih ponavljam na agroklubu već 2 godine
cdomagoj
prije 9 godina
prije ce bit sa pamcenjem... ovdje se javljam samo iz jednog razloga, bit ce da sam negdje pretjerao... :) pojasni.. :)
Ivan Tvrdojević
prije 9 godina
cdomagoj ili imaš problema sa vidom ili sa pamćenjem Đuro mislim na zemlju kao privatno vlasništvo jer ni ja a vjerujem ni ti ne bi volio da kada ostarimo da država upravlja našim vlasništvom.slažem se da je zemlja izvor hrane za sve ali je pitanje kako svima omogućiti pristup tome izvoruOPG od 50 ha i 50 UG je za naše prilike maximum za dobivanje državni poticaja a sve preko "tko voli nek izvoli"
cdomagoj
prije 9 godina
ivane, ako sam te dobro skuzio, onda se moram sloziti s tobom...a ti opet sam sebi skaces u usta, ovo je vec za anale... ni sam ne znas s kojim si ti to argumentima dosao na portal, samo mjenjas pricu kako ti pase, vec si i zaboravio da treba poticaje ukinuti... pa si se onda pozivao stalno na todorica, pa smo svi trebali samo vocariti i povrtlariti... a sad opet vices da bi ljudi za sebe americke farme... ni sam ne znas sto zapravo hoces reci ovdje... ja nisam rekao da ce ratar zaposlit 4 ljudi, nego da ce njegova obitelj od toga moci zivjeti, znaci u prosjeku 4 osobe, za razliku od onog radnika na minimalcu od cije place nece moci ni sam skoro zivjeti. i kad dode do te imaginarne kolicine ha koje ti spominjes, svejedno ce morati nekoga zaposliti, da mi je samo vidjeti nekoga tko radi sam na 500 ha.... ima ratara koji i od 40 ha zive dovoljno dobro za ove prilike, a ti ih sve trpas u isti kos. i tko je uopce spomenuo na ovom portalu, osim tebe genijalca takvoga, da ce se milijun hektara zemlje rasporediti na 15000 ratarskih OPGa ili zagovarao cistu ratarsku proizvodnju u RH? da znas kolika je prosjecna velicina OPGa u RH, skuzio bi zasto se ovdje ljudi bore toliko za drzavno zemljiste, a isto bi tako znao da uvjete za dodjelu lakse ispunjavaju oni veci, ne samo ratari (koji dobivaju najmanje bodova za program), nego i velike tvrtke... prema tome, ono sto se dogada je to da te tvrtke (koje ti zagovaras) uglavnom dobivaju drzavno zemljiste a ne vocari ili povrtlari sa svojih 5 ha (koje isto ti zagovaras)... pa se odluci, da ti barem koji komentar zvuci suvislo... jedino sto si govorio cijelo vrijeme je to da bi ti svo zemljiste dao tvrtkama i zaposlio 150 tis ljudi... jedino nisi smislio sto bi sa ostatkom...da li ima poljoprivrednika koji imaju zemljiste radi poticaja, ima (ratari, ali i vocari, itd.), ali isto tako ima i laznih branitelja i radno sposobnih socijalnih slucajeva koliko hoces... i sto s njima? idemo pljuvati po onima sto rade jer cemo tako sve probleme rijesiti? daj si uzmi mjesec dana pa razmisli i prouci kakvo je stanje kod nas u poljoprivredi kod ljudi koji rade, pa cemo onda diskutirat... ovo tvoje argumentiranje sa ratarima i poticajima non stop nikako ne drze vodu... i kratica za hektar ti je ha, kad se vec svi osim tebe razbacuju znanjem...
Ivan Tvrdojević
prije 9 godina
Đuro privatna zemlja je SVETINJA a na državnu moramo svi koji se bavimo poljopriredom imati jednaka pravacdomagoj ti i ne primjećuješ da si samo jedan mali "todorić"
cdomagoj
prije 9 godina
ovdje se jedino ti pravis lud... vec 10 dana ili kolko vec otkad se javljas ovdje na portalu non stop jedan te isti argument, jedna te ista prica. na clanku o poticajima smo sve to u krug prosli i zakljucili da je prica u belju daleko od one idealne za kakvu si ti cuo i slusas svaki dan... za razliku od tebe, necu se upustati u tu pricu o tvrtci o kojoj ne znam puno (a siguran sam da znam puno vise od tebe), nego cu te samo pitati kako to da se onda te, kako ti kazes najisplativijie proizvodnje odricu (obreska, hladnjaca u dugom selu...), a non stop ulazu u ratarsku proizvodnju kako je i lijepo napisano u clanku ovdje? kako se njima isplati ratarska proizvodnja, a tebi ne? zato sto imaju zemljiste i mehanizaciju? zasto je onda problem kad neki seljak hoce isto okrupniti zemlju i nabaviti mehanizaciju da smanji troskove, da bude isplativija proizvodnja i na kraju ce morati zaposliti nekoga osim svoje obitelji (u prosjeku 4 ljudi) jer ni fizicki nece moci sam? slazem se, belje ima i podrsku struke, ali to polako dolazi i nasim ljudima u glavu da bez toga ne ide... a ono sto bih najvise volio, kad vec se vec pozivas na tvrtke tipa belja je da odes u takvu tvrtku raditi bar mjesec dana pa da nam onda ovdje mozes prenijeti svoja iskustva... prema procjenama (nekim ludim) kod nas se obraduje oko 1 mil. hektara, pa kako ivan kaze, kud bi ti sa ostatkom ljudi koji zivi od poljoprivrede ako na 10ha ide 1 osoba, od toga minimalno 70 posto njih na minimalcu koji je ispod svakog zivotnog standarda kod nas... i ono drugo pitanje, sto sa tom silnom produkcijom poljoprivreda kojeg hrvatici, kako si ih nazvao, ne bi nikako mogli prodati?ostavi se laznih poljoprivrednika, rekao sam ti, s tim argumentom mozes otici na braniteljski portal ili u savsku i njih tamo provocirat... a mozes i onog konjogojca sa provjerenog od sinoc... i nemoj zaboravit da sad ne raspravljas sa ratarom...
Ivan Tvrdojević
prije 9 godina
a kad bi se tih 20 000 ha podjelilo na 1000 OPG- koja bi sa 20 ha hranila 20 UG stokepa kad bi se na taj način podjelili i ostali 600 000 ha državne zemlje na 30 000 mali OPG-a koja bi uzgajala 600 000 UG stoke žitarice onda ne bi izvozili ali mlijeko i meso sigurno bidobili bi najmanje 150 000 zadovoljni sretni i ponosni stanovnika lijepe naše koje sigurno nitko ne bi osuđivao za megalomaniju već bi ih poštivao kao njihov posaoako staviš minus objasni zašto
cdomagoj
prije 9 godina
uf hrvoje jesi dosao po dnevnu dozu penicilina... evo ga stize... na nekom tamo clanku si pricao đuri kako ti nije odgovorio na tvoja pitanja... moja ti jos tamo stoje, a kako vidim, tako ce i ostati, a direktno se ticu ovog tvog svjetonazora... ajde idemo sa novim krugom... obzirom da ljudi koji znaju puno vise na ovu temu od tebe sute, a ti si glas razuma, objasni mi u cemu je ovdje toliki veliki uspjeh belja i uvjeri me, a time i sam sebe da imas ikakvo pravo ovdje dijeliti nekakve lekcije đuri (s kojim se ne slazem u puno toga, ali ga postujem) i sinisi... ili nam objasni taj svoj dio zivota u kojem se ti bavis poljoprivredom i tako si uspjesan da se usudujes svima ovdje dijeliti savjete?
Ivan Kovač
prije 9 godina
Lako njoj pričati o suvremenoj proizvodnji i ulaganju kad joj je gazda Todorić! Vidio bih ja nju da je ona obični seljak kao nas devedeset tisuća i da nije dobila poticaj! Pa onda neka kupi stroj od 5 milijuna kuna!
Ivan Tvrdojević
prije 9 godina
Lijep primjer velikog PG-a koje pokazuje svima nama kako se radi suvremena poljoprivreda.Naša poljoprivreda bi sigurno bila najnaprednija na svijetu kad bi ovakvi 10 PG-a preuzeli svu proizvodnju.Ekonomičnost ovakvog sustava je neupitna, ali ostaje pitanje (autoru i hrvoju) gdje bi završilo 500 tisuća ljudi koji danas žive od poljoprivrede.