Osjeća se sve veća potražnja za silažnim kukuruzima zbog bioplinskih postrojenja. Zvonimir Zdunić za narednu jesensku sjetvu apelira na poljoprivrednike da ne siju tavanušu.
"Nemojte sijati na vaše njive hranu za golubove, već isključivo certificirano sjeme koje je garancija uspješnoj proizvodnji, zaštiti od bolesti i korova", rekao je dr.sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek prigodom obraćanja brojnim gostima na tradicionalnim Danima polja kukuruza, suncokreta i soje ove sjemenarske kuće.
Izrazio je zadovoljstvo i rezultatima pokusa jarih kultura i ponovio kako Poljoprivredni institut Osijek postiže velike rezultate prodaje na tri kontinenta.
Zdunić je dao do znanja da su spremni i za sjetvu ozimih kultura koja slijedi, te da su osigurane dovoljne količine sjemena, posebice Kraljice, sorte pšenice koja je jako tražena.
"Ono što je začuđujuće je da je pri takvim uvjetima, kao što su nevrrijeme, velike oborine i kasnije kiša, hibrid Luka ostao stajati", rekao je dr.sc. Anto Mijić, oplemenjivač suncokreta pričajući o suncokretima osječkog instituta.
Radi se o srednje ranom hibridu koji bi se za koji dan trebao skidati. Mijić je još istakao da smo u kolovozu imali pravi temperaturni šok i temperaturu koja je doista bila previsoka. A čak 12 dana u tom mjesecu temperatura je bila viša od 37 stupnjeva. No, i sada će biti u vrhu što se tiče visokog sadržaja ulja, istakli su na danima polja koja su se održala na pokusnim parcelama OPG Kovačić.
Ravnatelj Zdunić je istakao i uspjehe na drugim kontinentima što ih svrstava u red najuspješnijih hrvatskih tvrtki, a ispričao je i da se ne smije sumnjati u struku, u znanje domaćih stručnjaka. Upravo je domaća pamet i uspješna kada su u pitanju hibridi i sorte soje i kukuruza.
Pogledali smo i stanje soje koje je zadovoljavajuće i uvidjeli zašto je ova kultura na hrvatskim oranicama, čak više od 70 posto, upravo s osječkog instituta. Posebice su nam se svidjele sorte Ika, Tena, Sara, Sonja, te u posljednje vrijeme sve popularnija Toma.
Dakako, najviše u pokusu je bilo hibrida kukuruza. Amelia, Kulak, Tomasov, Velimir, OSSK 635, Lila su nove sorte koje kroče na njive hrvatskih poljoprivrednika. Neki su pak za silažu, neki i za zrno i za silažu, neki pak više za stočnu hranu. No, za svakoga ima odlčnih sorti.
Oplemenjivači osječkog instituta posebice ističu OSSK 635 kao vrhunski silažni materijal. Ističu i kako će se opet na tržištu najtraženiji hibridi naći s primjenjenim cjelokupnim zaštitnim tretmanom u gratis paketu, što znači i fungicid i insekticid.
Pregledom polja ističemo prednosti kao što je kod hibrida Kulak, a to je povećana tolerantnost na nepovoljne klimatske uvjete, odnosno manjak vode i visoke temperature zraka. Kod Tomasova osim toga ističemo i jako razvijen korijen što ga čini stablnijim od drugih, ali visokim prinosima zrna što mu je osnovni pravac uzgoja.
Upravo to duboko i razgranato korijenje daje visoku otpornost na polijeganje većini osječkih hibrida što se posebno ističe kod OSSK 515.
Stručnjaci Instituta posebnu pažnju poklanjaju tolerantnosti na najzastupljnije štetnike, a tu je jedan od boljih hibrida i Velimir iz FAO grupe 590. A upravo Velimir je hibrid znan i po dobrim prinosima silaže cijele biljke, ili zrna. Upravo je to hibrid koji je sve traženiji zbog proizvodnje bioplina.
Iz istog razloga pažnju smo pri obilasku polja uz cestu Široko Polje - Kuševac usmjerili i na hibrid Lila, jer je upravo on dobar i za proizvodnju silaže kao hrana za stoku, ali i za bioplinska postrojenja.
Foto: Damir Rukovanjski
Fotoprilog
Tagovi
Autor