Stručnjaci očekuju setvu veću od 200.000 hektara. Rekordan lanjski rod od 720.000 tona obezbedio lager. Moramo da izvezemo 2/3 proizvedenog ulja.
Relativno visoke temperature i deficit vlage u zemljištu "pogurale" su ovogodišnju setvu suncokreta. Ona je počela pre desetak dana. Tradicicionalno, prvo u Negotinskoj Krajini.
Selekcioner na suncokretu Vladimir Miklič kaže da su višegodišnja ispitivanja potvrdila da bi sa setvom suncokreta trebalo početi krajem marta i taj posao privesti u prvoj, eventualno dugoj dekadi aprila. Setvu bi svakako trebalo završiti do kraja četvrtog meseca.
"Optimalna temperatura zemljišta za setvu suncokreta je od 8°C-10°C. Nedostatak vlage u zemljištu sigurno će uticati na sporije i nejednako nicanje, u zavisnosti od toga ko je kako pripremio parcelu. Naša predviđanja na osnovu potražnje za semenom govore da ćemo imati lanjski obim setve, dakle 210.000-220.000 hektara. Ustalom, ta lanjska proizvodnja je i najveća ikada posejana u Srbiji", kaže Miklič.
Suncokret se sve više koristi i u postrnoj setvi. Tada se upotrebljavaju ultra rani hibridi, a sistem za navodnjavanje se podrazumeva.
Činjenica je da je uspešna proizvodnja kukuruza ili šećerne repe, na primer, nezamisliva bez pune agrotehnike. Kod suncokreta je to postala gotovo i praksa, potvrđuje Miklič:
"Suncokret ima razvijen koren. Može da iskoristi i vlagu i hranjive materije iz dubljih slojeva, nedostupnih nekim drugim biljnim vrstama. Baš zato se u vremenima krize, devedesetih, suncokret jako malo đubrio. Uz dobru agrotehniku: pravilno đubrenje, optimalni sklop, suncokret može da da i preko četiri, pa i pet tona po hektaru. Naravno, to podrazumeva rešavanje problema korova, a bolesti, na sreću, nemamo puno. Imamo bolji agroklimat nego komšije Mađari"
Lane je zabležen rekordan prosečan prinos u Srbiji sa 3,27 tona po hektaru što je do sada - nezabeleženo. Prema informacijama Poslovne zajednice za industrijsko bilje, on je bio rekordan i u Evropi.
Poslovna zajednice za industrijsko bilje postoji više od 30 godina. Članice zajednice su fabrike ulja, fabrike šećera i proizvođači duvana. Aktivnosti zajednice usmerene su na to da se poboljša ekonomski položaj članica, a predlozi uglavnom idu prema Vladi Srbije.
"Lane je na posejanih 220.000 hektara požnjeveno 720.000 tona suncokreta. Naše fabrike su otkupile 560.000 tona, dok je ostalo izvezeno. Na osnovu tog roda naše uljare će proizvesti 230.000 tona ulja od suncokreta. Potrošnja ulja u Srbiji je 80-90 hiljada tona, dok ćemo 2/3 morati da izvezemo", rekla je direktorke Poslovne zajednice za industrijsko bilje Olga Čurović.
Olga Čuruvić ne veruje da će velike zalihe demotivisati poljoprivrednike da seju suncokret. Inače, u otkupu je lane suncokret plaćan oko 34-35 dinara. O mogućoj ovogodišnjoj ceni još je rano govoriti.
Srbija učestvuje sa 1% u svetskoj proizvodnji suncokreta, dok samo Rusija i Ukrajina proizvedu polovinu. U našoj zemlji godišnja potrošnja suncokretovog ulja po stanovniku je 25 litara, a suncokretova paša je nakon bagremove i po količini najznačajnija za medonosne pčele.
Od lane je novina i da se kod nas seme suncokreta ne tretira neonikotinoidima za koje se sumnja da mogu da dovedu do dezorjentacije pčela. Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović kaže da je suncokretova paša veoma značajna jer je i najstabilnija:
"Suncokretove paše ima svake godine, za razliku od bagrema kod koga su problemi evidentni zbog klimatskih promena. Naših 10.000 članova godišnje prikupe od 1.500 - 2.000 tona meda od suncokretove paše".
Suncokretov med je kvalitetniji nego što se smatra u široj javnosti. Ima izražena antioksidativna svojstva i po toj karakteristici je odmah iza meda od heljde.
Foto: Đorđe Simović
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor