Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sjetva
  • 05.02.2012.

Nikad neizvjesnija proljetna sjetva

Na početku smo jedne od najneizvjesnijih godina kada je riječ o poljoprivredi jer smo prošle godine, uz ekonomsku krizu, imali izuzetno sušno razdoblje. Sve najave govore da će 2012. biti jedna od najtežih godina za poljoprivrednike

  • 1.990
  • 101
  • 0

Aktualni trenutak hrvatske poljoprivrede, a napose ratarske proizvodnje, nevjerojatno nalikuje sadašnjoj fazi razvoja pšenice posijane u protekloj jesenjoj sjetvi. Krhki struk kasno iznikle pšenice koja jedva da je krenula u stabilniju fazu busanja, iznemogle zbog (pre)suhog tla i napadnute od poljskih miševa, posljednjih je dana izložen i naglom padu temperature i oštrim jutarnjim mrazovima. Istovremeno ta ista pšenica, kao i seljaci koji su je zasijali, doslovno očekuju - spas s neba. Pšenica vapi za bogatim snježnim pokrivačem koji će je zaštititi od opake hladnoće i donijeti toliko potrebnu vlagu tlu, a poljoprivrednici očekuju financijsku pomoć države koja bi kroz potpore dala toliko potrebnu injekciju za predstojeće proljetne radove.

Sudeći prema svemu, nebeske želje pšenice u najvećem su dijelu ostvarene proteklog vikenda, dok će se one druge - “nebeske” želje poljoprivrednika - ostvariti puno teže.

Nikad neizvjesnije

“Na početku smo jedne od najneizvjesnijih godina kada je riječ o poljoprivredi jer smo prošle godine, uz ekonomsku krizu, imali izuzetno sušno razdoblje. Sve najave govore kako će 2012. biti jedna od najtežih godina za poljoprivrednu djelatnost”, kaže Ernest Nad, stručnjak za poljoprivednu djelatnost pri HGK Županijskoj komori Osijek. “Izvjesno je da su prema proizvođačima ostala velika dugovanja. Gotovo sve predradnje važne za kvalitetne proljetne sjetvene poslove su ili zakasnile ili izostale: oranice nisu na vrijeme poorane zbog dugog sušnog razdoblja, izostala je dobra priprema dubokog oranja i bacanja mineralnog gnojiva, a izostale su i kasnije potrebne oborine.

Dakle, sve pretpostavke za kvalitetnu proljetnu sjetvu su izostale, a sada se još vodi i prava bitka oko novca. Poslovne banke su uvele restriktivnu politku prema poljoprivredi te se ne nude povoljna sredstva za kreditiranje proljetne sjetve. K tome su porasle cijene reproduktivnog materijala poput zaštitnih sredstva i sjemena, najavljuje se i poskupljenje umjetnih gnojiva, a svjedoci smo i nenormalnog porasta cijena goriva.

Najjednostavnije rečeno, svi ulazni troškovi su poskupjeli i logično je da u takvoj nestašici sredstava poljoprivrednici puno očekuju od nadležnog ministarstva. Istovremeno smo u situaciji da državni proračun još nije donesen, a pri tome je i veliko pitanje koliko će proračun biti prihvatljiv proizvođačima. To više, jer postoje i ranije obveze prema ranijim kreditima poslovnih banaka, prema dobavljačima i svima drugima u tom lancu. Stoga proizvođači s pravom postavljaju pitanje - kako dalje. Uz najavljeno povećanje PDV-a zasigurno dolazi do tihog kontinuiranog rasta svih cijena i bit će to jedna od najskupljih proizvodnji. U svim tim uvjetima je doista teško reći kakva će biti sudbina proizvođača na kraju obračunskog razdoblja”, objasnio je Ernest Nad.

Kako siješ - tako ćeš i žeti

Određeni postupci vezani uz proljetnu sjetvu, ako vremenski uvjeti omogućavaju, počinju već krajem siječnja. Konkretno, kada je riječ o površinama planiranim za šećernu repu, počinje zatvaranje zimske brazde i bacanje mineralnog gnojiva. Također, ako vrijeme dopušta, početkom veljače se kreće u zaštitu jesenskih usjeva i prihranu. Nadalje, u veljači se radovi intenziviraju sjetvom jarih kultura kao što su zob i ječam, dok u ožujku započinje sjetva šećerne repe, a u travnju sve ostalo. “Svi ti poslovi traže prilične investicije kao što je kupnja gnojiva, zaštitnih sredstava i naravno - goriva. Zato, ako ne dobijemo ta sredstva, nećemo biti u stanju obaviti niti prihranu već posijenog, a ne treba previše objašnjavati što to onda znači za konačni rezultat - za kvalitetu i količinu očekivanog uroda na ljeto. Dugo sam u ovom poslu. Pamtim dobre i loše godine, ali ovako neizvjesne situacije zaista nismo imali nikada”, zaključio je Matija Brlošić.

Kukuruz najpopularniji

Kada je riječ konkretno o proljetnoj sjetvi, najveći dio površina gotovo će sigurno biti zasijan kukuruzom. Samo na području Osječko-baranjske županije očekuje se da će pod kukuruzom biti i do 90.000 hektara jer je sadašnja cijena kukuruza na svjetskom tržištu izuzetno dobra uz tendenciju ponovnog rasta. Naime, cjelokupno svjetsko tržište zbog suše, ali i zbog potrebe za hranom, diže cijene ratarskih kultura.

“U cijeloj toj priči iznimno je veliki značaj porasta cijene energenata, odnosno energije, što diže i cijenu poljoprivrednih proizvoda. Naime, poljoprivredna proizvodnja je dijelom usmjerena i prema energetici kroz proizvodnju alternativnih izvora energije kao što je biodizel. To je samo dodatni čimbenik koji itekako utječe na svjetske cijene poljoprivrednih proizvoda”, kaže Nad.

Dobar interes vlada i za sjetvu soje i suncokreta jer su cijene relativno zadovoljavajuće. Određeno nezadovoljstvo postoji zbog još uvijek vlasnički nesređene situacije s Tvornicom ulja Čepin, ali velika očekivanja u tom su dijelu usmjerena prema očekivanim konkretnim potezima nove vlade. To je osobito važno i zbog činjenice da je čepinska uljara u znatnoj mjeri kreditirala neposredne proizvođače uljarica.

Iako je još uvijek kalendarski zima u punom jeku, kad to vremenski uvjeti omogućavaju, ipak se obavljaju određeni poslovi na oranicama. Trenutno se provodi prihrana pšenice, a postupno se ugovaraju i proizvodnje s velikim tvrtkama. Problem je u tome što su potpuno nepoznati uvjeti predstojeće poljoprivredne proizvodnje - počevši od cijena repromaterijala do cijena bankovnih kamata. Sadašnja neizvjesnost će potrajati sve dok ne dođu prva proračunska sredstva, a koja se željno očekuju do kraja veljače. Naime, kako navodi Ernest Nad, državna poticajna sredstva bit će pravi poticaj za nešto veća ulaganja proizvođača kako bi se prišlo kvalitetnoj sjetvi. Sve u cilju da se visokom proizvodnjom postigne zadovoljavajući rezultat.

I miševi protiv poljoprivrednika

Što se pak stanja ostalih zasijanih ozimih kultura tiče, pšenica je zahvaljujući prosinačkim kišama ipak nikla na zadovoljavajući način.

“No, budući da ni jedno zlo ne dolazi samo, uz posljedice sušne godine, sada smo suočeni s pravom najezdom voluharica, glodavaca, miševa koji uništavaju ono što je koliko-toliko uspjelo ponići”, kaže Matija Brlošić, predsjednik udruge seljaka Brazda, dodajući kako je to pak posljedica neuobičajeno tople zime koja je nad većim dijelom kontinentalne Hrvatske vladala do proteklog tjedna.

Ali ni tu nevoljama slavonskih ratara nije kraj. Naglo zahlađenje s jutarnjim temperaturama od 10 i 12 stupnjeva ispod ništice možda će uništiti spomenute štetnike, ali može i ozbiljno oštetiti nedovoljno stasale žitarice.

Nakon svih proživljenih prirodnih nepogoda, pred ratarima je proljetna sjetva za koju su potrebna nova ulaganja. Stoga su na neki način logična njihova velika očekivanja od države, odnosno nadležnog ministarstva vezana uz isplatu potpora za jesensku sjetvu iz 2010. godine, odnosno za kulture iz roda 2011. godine. Bez tih sredstava, poljoprivrednici će teško - neki tvrde da neće biti ni moguće - obaviti predstojeću proljetnu sjetvu.

“Razumjeli smo nužnost prilagođavanja kriterijima Europske unije oko kasnijih rokova isplata potpora i prihvatili kriterij prema kojem se potpora za, primjerice, ovogodišnji urod isplaćuje čak do 30. lipnja sljedeće godine. Prošli ministar je obećao kako će nastojati da do isplata ipak dođe ranije, odnosno do kraja siječnja ove godine. Međutim, bili su izbori i došla je nova vlast koja se, naravno, ne mora držati usmenih obećanja prošle vlasti. No, zbog prošlogodišnje suše financijska situacija poljoprivrednika je takva da danas mnogi nemaju ni za pokrivanje elementarnih troškova života, a kamoli obrtnih sredstava koja bi mogli investirati u novi proizvodni ciklus, odnosno u proljetnu sjetvu. Stoga ako novac državne potpore stigne doslovno do kraja lipnja, od proljetne sjetve neće biti ništa. To više što iz Vlade dolaze informacije kako će se novim proračunom sredstva za potpore poljoprivredi smanjiti za 900 milijuna kuna. Ako se to zaista dogodi - nas više neće biti. Da bismo novoj vlasti objasnili svoj problem, zatražili smo hitan razgovor s predsjednikom Vlade. Odgovor i sastanak čekamo do srijede, 8. veljače, a ako do tada ne bude sastanka, bit ćemo prisiljeni 9. veljače izaći na ceste”, poručuje Matija Brlošić dodajući kako je nedopustivo da se novim proračunom seljacima režu troškovi za poslove koji su odrađeni prošle godine. Odnosno, da se na poljoprivrednike primjenjuju retroaktivne negativne mjere.

Na milost države i neba

Izvjesno je da je pred velikim i malim poljoprivrednim proizvođačima sezona koja će se pamtiti po teškoćama. Međutim, ostaje dojam da proizvođači (osobito oni koji rade na manjim površinama) tradicionalno previše očekuju od države, ali i od neba. Svakako bi trebala biti neupitna dugovanja prema poljoprivrednicima na osnovi prošlogodišnjih poslova (iznosi državnih potpora), ali je isto tako neupitno da bi buduće odnose u hrvatskom agraru trebalo postaviti na puno realniju osnovu primjereniju suvremenoj i produktivnoj poljoprivrednoj proizvodnji koja neće svake godine ovisiti isključivo o milosti države i neba ili prijetnjama seljaka javnim prosvjedima.

Autor: Svetozar Sarkanjac


Izvori

Privredni vjesnik


Tagovi

Poticaji Sjetva Prosvjed

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]