Nikad skuplja jesenska sjetva: BiH ratari štedjeli na dvije bitne stavke

Jesenska sjetva strnih žita privedena je kraju na poljima Semberije i Posavine. Ostala je još pokoja parcela neposijana, ali i to vrijedni domaćini planiraju uraditi ovih dana. U istoriji proizvodnje hrane ne pamte poljoprivredni proizvođači skuplju sjetvu od ove. 

Enorman rast cijene energenata (plina, nafte) uslovio je porast cijene azotnih gnojiva, smanjenje pa čak i gašenje proizvodnje u pojedinim fabrikama, a to je dalje uslovilo rast cijena žitarica i hrane.

Hemijski gigant BASF smanjio je kapacitet proizvodnje vještačkog gnojiva u Belgiji i Njemačkoj zbog visokih cijena prirodnog plina, a najveći europski proizvođač azotnih, Yara, obustavio je 50 posto svoje proizvodnje. 

Slično je i u regionu. Azotara iz Pančeva je otišla u stečaj 2019. godine što je dovelo do osjetnog rasta uvoza i na području Srbije, gdje trenutno posluje samo jedan proizvođač mineralnih gnojiva Elixir Zorka iz Šabca. Petrokemija iz Kutine u Hrvatskoj je takođe na jedan period obustavila proizvodnju koja je opet pokrenuta u oktobru. Treba napomenuti i to da se vještačka mineralna gnojiva najviše uvoze iz Rusije.

Ratari u BiH prije sjetve koristili manje gnojiva

Zastoj proizvodnje u regionu i Europi se, naravno, odražava i na Bosnu i Hercegovinu. Sve je to poskupilo proizvodnju, a čitava je situacija napravila veliku pometnju i zbunjenost među poljoprivrednicima. Mnogi ratari nisu ni gnojili sjetvene površine, a govori se i o smanjenju proizvodnju uopšte. No, Perica Sailović, agronom iz kompanije "Agromarket" opovrgava potonje. 

"Proljoprivredni proizvođači Posavine i Semberije nisu umanjivali planirane površine pod strnim žitima. Čak statistika bilježi i mali rast površina pod ovim kulturama u odnosu na predhodnu godinu. Ono što su redukovali je količina gnojiva", govori ovaj stručnjak pojasnivši da su zbog izrazito visoke cijene gnojiva, a i sjemena bili prinuđeni predsjetveno gnojiti sa znatno manjim količinama.

"Ono na čemu su izrazito ove godine štedili je sjetva nedeklarisanog sjemena što će sve uticati na smanjenje prinosa. Tome u prilog govori činjenica da se manje sjemena prodalo u odnosu na ranije godine", zaključuje Sailović.