Obilan urod u Australiji i Brazilu ruši cijene žitarica i uljarica?

Žetva žitarica na južnoj hemisferi je u punom jeku. Iz Australije dolaze vijesti da se radi o rekordnim prinosima, posebno pšenice. U prvom tjednu siječnju požnjeveno je oko 80 posto površina pod žitaricom, a očekuje se urod oko 42 milijuna tona, piše Agrarheute. Sve ovo stvara pritisak na ograničenu logistiku, ali i na cijene.

Silazni trend

Tako je kraj tjedna donio njihov pad na pariškom MATIF-u. Cijena pšenice je pala za 1,79 eura/t na 291,25 eura/t.

Za kukuruz je iznosila 284 eura/t, dok se za uljanu repicu zustavila na 569 eura/t.

Izvješće USDA o prognozi žitarica podržalo je povećanje cijena, ali bilo je dovoljno informacija da potkopaju snagu tih procjena. Na američkoj burzi CBoT su pokazale slab rast i dostigle za pšenicu 251,49 eura/t. Kod kukuruza je povećana za 2,48 posto i iznosila je 243,43 eura/t.

Razlog tome je niža procjena berbe i povećan uvoz iz Brazila i Ukrajine. Za tonu soje trebalo je izdvojiti 517,88 evra. Najveći rast je imala cijena zobi koja je povećana za 3,44 posto i bila 229,35 eura/t.

Povećane zalihe

Zalihe pšenice u SAD su procijenjene na manje od očekivanih, odnosno na 34,8 milijuna tona. Međutim, ratari su zasijali više ozime pšenice, 14,95 milijuna hektara, što je 1,5 mil. ha više nego prethodne sezone. Procjene žetve u Rusiji govore o količini koja prelazi 100 milijuna tona. Uvećana su predviđanja za Europsku uniju i Ukrajinu, dok su smanjena za Argentinu, na 12,5 milijuna tona na što je utjecala suša.

Ruska pšenica na globalnom tržištu - premašili izvoz iz 2021.

Procjena globalne zalihe za sezonu 2022/2023 je 268,4 milijuna tona, što je 1,1 milion tona više od prethodnih procjena.

Obilan urod postaje problem

U Australiji su se zbog odličnog uroda pšenice dogodili logistički problemi. Jačim investiranjem žele omogućiti veći izvozni potencijal, koji je dostigao 26 milijuna tona u marketinškoj godini 2021/22. od ukupno požetih 50 mil. t. 

I u Brazilu imaju problema s velikim urodom, ali soje. Ta je zemlja najveći svjetski izvoznik te ratarske kulture. Na domaćem tržištu se obično potroši 45 do 50 milijuna tona godišnje, a izvozi gotovo sve ostalo.

"Nisam siguran da svijetu treba 100 milijuna tona soje iz Brazila", rekao je Kory Melby iz jedne tamošnje konzultantske kuće. Istovremeno su porasle cijene troškova proizvodnje i očekuje se da će i dalje rasti.

Površine pod ovom kulturom su dostigle najveću brojku do sada. Posijano je 43,3 milijuna hektara. U prosincu je tamošnja poljoprivredna uprava CONAB procijenila žetvu koja je upravo počela, na 153,47 milijuna tona. To je za sobom povuklo pad cijena i smanjenje euforije oko prinosa. Naime, očekivalo se da će one na svjetskom i domaćem tržištu ostati visoke.