Osnovnom gnojidbom okopavina u jesen do veće otpornosti na sušu

Poljoprivredne kulture koje se siju ili sade na šire međuredne razmake u proljetnom razdoblju su okopavine. Najznačajnije u poljoprivrednoj proizvodnji su: kukuruz, šećerna repa, suncokret, soja i krumpir.

"One za rast, razvoj i stvaranje visokih prinosa imaju velike potrebe za pojedinim hranivima, posebice dušikom i kalijem te nešto manje za fosforom", pojasnili su stručnjaci tvornice gnojiva Petrokemija.

Kako navode, potrebe za hranivima i njihove količine u proizvodnji ovih kultura najbolje je odrediti na temelju kemijske analize tla, potrebe biljaka za pojedinim hranivima, genetskog potencijala pojedine sorte ili hibrida, vremenskim uvjetima tijekom vegetacije, gnojidbe prethodnog usjeva, primijenjene agrotehnike i planiranim urodima. 

Koje formulacije koristiti?

Naime, kukuruz je najučestaliji u poljoprivrednoj proizvodnji od okopavina. On ima visoke zahtjeve za osnovnim hranivima jer razvija veliku količinu organske mase. "Na srednje plodnim tlima za dobre prinose potrebno je usjevu kukuruza gnojidbom dodati: 180-210 kg/ha dušika (N), 130-150 kg/ha fosfora (P2O5) i 200-220 kg/ha kalija (K2O)", savjetuju iz spomenute tvrtke.

Šećernoj repi, dodaju, za rast i razvoj neophodne su na raspolaganju optimalne količine hraniva kroz cijelo vegetacijsko razdoblje. One se kreću oko: 150-170 kg/ha dušika (N), 120-140 kg/ha fosfora (P2O5), 220-250 kg/ha kalija (K2O).

Soja, kao leguminoza, obogaćuje tlo dušikom pomoću razvoja bakterije Bradyrhizobium japonicum na korijenu jer veže dušik iz atmosfere tijekom vegetacije. "U proizvodnji soje dušik je neophodno unijeti u proljeće, u vlažna, hladna, slabo plodna i kisela tla", navode iz Petrokemije. Prema njihovim riječima, potrebe za hranivima joj se kreću ovisno o mogućnosti vezanja dušika i plodnosti tla, u količinama: 100-130 kg/ha dušika (N), 120-140 kg/ha fosfora (P2O5) i 140-160 kg/ha kalija (K2O).

Nadalje, suncokret tijekom razvoja ima velike potrebe za hranivima, posebice za dušikom, zatim fosforom i kalijem jer stvara veće količine organske tvari. Stoga se njegove potrebe za hranivima, ovisno o plodnosti tla, kreću u količinama: 130-150 kg/ha dušika (N), 120-140 kg/ha fosfora (P2O5) i 150-170 kg/ha kalija (K2O).

Krumpir najbolje uspijeva na rahlim i prozračnim tlima, umjerene vlažnosti. "U gnojidbi krumpira za optimalne prinose treba od hraniva dodati: 180-210 kg/ha dušika (N), 120-140 kg/ha fosfora (P2O5) i 180-200 kg/ha kalija (K2O)", savjetuju.

UREA na žetvene ostatke

Kako napominju, okopavine i druge poljoprivredne kulture obavezno se uzgajaju u plodoredu, te se na zaostale žetvene ostatke prethodnog usjeva može prije zaoravanja primijeniti UREA.

"Primjenom u količini 100-125 kg/ha dolazi do brže razgradnje žetvenih ostataka i smanjuje se dušična depresija koju mogu uzrokovati mikroorganizmi tla prilikom mineralizacije svježe organske tvari", pojasnili su. Mineralizacijom svježe organske tvari doprinosi se povećanju ili održavanju humusa, odnosno organske tvar tla.

Hraniva kod uzgoja okopavina unosimo mineralnom gnojidbom i organskim gnojivima (stajnjak ili gnojnica). Veće količine u proizvodnji ovih kultura dodaju se primjenom mineralnih gnojiva. "Mineralna gnojiva sadrže pristupačne oblike hraniva koji se po kemijskom sastavu ne razlikuju od pristupačnih oblika hraniva iz tla, stoga ih biljke lako usvajaju", ističu iz Petrokemije.

Kako kažu, gnojidba mineralnim gnojivima u osnovnoj obradi tla okopavina obavlja se u jesen na težem glinastom ili u rano proljeće na lakšem pjeskovitom tlu. Mineralna gnojiva zaoravaju se u jesenskoj osnovnoj obradi tla na punu dubinu oranja što omogućuje dublji razvoj korijenovog sustava.

Mogu se primijeniti i pojedinačna gnojiva

"Ova gnojidba bitna je za ishranu biljaka u sušnom periodu godine i u stresnim uvjetima rasta jer su tada i potrebe biljaka za hranivima veće, i na raspolaganju su im dovoljne količine hraniva tijekom cijele vegetacije", objasnili su.

Ovisno o pristupačnosti fosfora i kalija u tlu, u osnovnoj gnojidbi okopavina mogu se primijeniti pojedinačna gnojiva, kalijev klorid - KCl ili složena dvojno kompleksna gnojiva s većim sadržajem fosfora, monoamonijev fosfat – NP 11-52 MAP.

Savjetuju da je u siromašna ili slabo opskrbljena tla fosforom, a bogata kalijem potrebno u osnovnoj gnojidbi okopavina unijeti NP 11-52 MAP granulirani u količini 120-250 kg/ha. "U slučaju kada su tla siromašno opskrbljena kalijem, a bogato fosforom potrebno je u osnovnoj gnojidbi unijeti kalijev klorid K2O 60 granulirani u količini 150-300 kg/ha", napominju.

Kako ističu, količine unosa gnojiva NP 11-52 MAP granulirani i kalijeva klorida K2O 60 granuliranog ovise o kemijskoj analizi tla i planiranom prinosu pojedine poljoprivredne kulture.

Za kraj, iz Petrokemije poručuju da se osnovnom obradom tla u jesen omogućuje ne samo unos hraniva u zonu korijena, već se i povećava kapacitet tla za zrak i akumulacija vode kako bi poljoprivredne kulture i u sušnom periodu godine lakše prebrodile toplinski stres i stvorile visoke prinose značajne kvalitete.

Za više informacija obratite se tvrtki na jedan od niže navedenih kontakata ili na besplatni broj telefona 0800 647 647.