Otežana sjetva pšenice: suho tlo lomi mehanizaciju

Na slavonsko-baranjskim poljima u tijeku je sjetva pšenice u koju su, za razliku od ranijih godina, proizvođači pokušali, na inicijativu gospodarstvenika, nešto ambicioznije krenuti, a dodatni motiv im je bila i njezina dobra otkupna cijena - izjavio je Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri HGK-Županijskoj komori Osijek.

Nad kaže da će, prema procjenama, pšenica ove jeseni biti zasijana na 160.000 do 170.000 hektara, što je oko 25 posto više nego lani.

Prva sjetva bez poticaja

- Sjetva se ove jeseni odvija uz velike poteškoće. Seljaci su suočeni s nizom problema, od sjetve u suho tlo, zbog čega imaju velike štete jer im se lomi mehanizacija, nedostatka novca - zbog ulaska Hrvatske u novi sustav, poticaje će dobiti tek iduće godine, do nedostatka plavog dizela i najezde glodavaca - kaže Nad, dodajući da dio seljaka nije ni počeo sa sjetvom jer čeka oborine najavljene za vikend.

Kad je riječ o nedostatku novčanih sredstava, odnosno neisplati poticaja, Nad napominje kako je Ministarstvo poljoprivrede s HBOR-om za proizvođače osiguralo povoljne kredite, međutim zbog straha od novih zaduživanja te negativnih iskustava s frankom i sličnim, seljaci su do sada iskoristili vrlo malo novca iz te kreditne linije.

Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, s kojim smo razgovarali upravo dok je bio u polju i sijao pšenicu, potvrđuje da je ove jeseni izuzetno teška priprema tla te da siju samo oni koji imaju jaku mehanizaciju, a ostali čekaju da padne bar malo kiše.
- Ova je sjetva inače vrlo specifična. Prvi put se, naime, nakon dužeg niza godina odvija bez poticaja, zbog čega su mnogi smanjili ulaganja - siju bez uporabe mineralnih gnojiva, a umjesto deklariranog i certificiranog sjemena siju svoje sjeme koje su ostavili iz žetve - kaže Brlošić.

Naime, kako doznajemo, mnogi su odustali od sjetve deklariranog sjemena ove jeseni zbog njegove visoke cijene, koja ove godine iznosi 3,30 kuna za kilogram, a lani je bila 3 kune. Za razliku od sjemena, cijene mineralnih gnojiva ostale su na lanjskoj razini, međutim i te cijene bit će povećane poslije sjetve, kako je najavljeno iz Petrokemije.

Povećani troškovi sjetve

Prof.dr. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek također naglašava da dugotrajna suša onemogućuje kvalitetnu pripremu tla i sjetvu.
- Mnogi poljoprivredni proizvođači koji nemaju traktore jače snage i odgovarajuću mehanizaciju ne mogu izvršiti pripremu tla za sjetvu i samu sjetvu. Oni koji pripremaju tlo i siju pšenicu (sredina je optimalnih rokova sjetve), imaju zbog toga znatno povećane troškove (troši se više goriva, više je prohoda - duže traje obrada tla, česti su lomovi na plugovima i slično). Dio poljoprivrednih proizvođača ne može orati zemlju, nego je samo tanjuraju, uz pojednostavljenu obradu i nakon toga idu u sjetvu - kaže dr. Drezner te dodaje da bi sjetvu pšenice trebalo obaviti što kvalitetnije vodeći računa o svojstvima sorata, ali i zahtjevima kupaca pšenice. Odnosno, treba sijati samo deklarirano sjeme.

Dr. Drezner napominje kako imaju informacija da se dio poljoprivrednih proizvođača odlučio na sjetvu tzv. tavanuše, te upozorava da takva sjetva nosi velike rizike, između ostaloga i u pogledu zdravstvenog stanja budućeg usjeva (moguća pojava smrdljive snijeti).

Moguća pojava lisnih ušiju

- Ako ova jesen bude i nadalje topla, pšenici prijeti jak napad lisnih ušiju i tada bi ponikle usjeve trebalo tretirati odgovarajućim sistemičnim insekticidima. Proizvođači pšenice bi trebali pri izboru sorte i provođenju agrotehničkih mjera i redovitih mjera njege i zaštite temeljiti svoje odluke na preporukama stručnjaka i svog dugogodišnjeg iskustva u proizvodnji. Budući da nepredvidive vremenske prilike još uvijek u znatnoj mjeri utječu na ukupnu proizvodnju, u kojoj je potrebno često hitno reagirati, savjetujemo proizvođačima pšenice da prate savjete stručnjaka kako bi što bolje koristili genetski potencijal zasijanih sorti i tako ostvarili što bolji financijski rezultat - kaže dr. Drezner.

Autor: Zdenka RUPČIĆ