Otkrivene su nove genetske varijacije pšenice i ječma koje će pomoći u stvaranju novih, otpornih i sorata tolerantnih na sušu, bolesti, ali i kako bi se zadovoljile potrebe za hranom globalno rastućeg stanovništva.
Međunarodno istraživanje koje uključuje znanstvenike sa Sveučilišta Adelaide i Instituta za istraživanje Waite otkrilo je nove genetske varijacije u pšenici i ječmu, kao odgovor globalnim naporima u stvaranju novih sorti s visokim prinosom.
Ove dvije prehrambene kulture jedne su od najvažnijih u svijetu, a njihova se proizvodnja mora povećati kako bi se zadovoljila potreba za hranom globalno rastućeg stanovništva. "Procjenjuje se da se proizvodnja pšenice treba povećati za više od 50% do 2050. godine kako bi se prehranilo pučanstvo", piše u studiji objavljenoj u časopisu Nature.
Istraživanje će znanstvenike približiti odgonetavanju cijelog skupa gena ove dvije žitarice, a smatra se da će kroz razumijevanje genetskih varijacija, genetičari i proizvođači imati potrebne alate za povećanje globalne proizvodnje.
"Napredak u genomici ubrzao je uzgoj i poboljšanje prinosa te kvalitete usjeva, uključujući rižu i kukuruz. Slični napori kod pšenice i ječma bili su izazovniji", kaže profesor Peter Langridge koji je vodio istraživanje.
Kako je pojasnio, to je uglavnom zbog veličine i složenosti njihovih genoma, našeg ograničenog znanja o onima koji su ključni i kontroliraju prinos, a s druge strane nedostatka podataka o skupljanju genoma za više linija koje su zanimljive uzgajivačima.
Dakle, moderne sorte pšenice i ječma nose široku paletu varijanti gena i raznolike genomske strukture povezane s važnim svojstvima, kao što su povećani prinos, tolerancija na sušu i otpornost na bolesti.
"Ova se varijacija ne može uhvatiti jednim nizom. Samo sekvenciranjem višestrukih i raznolikih možemo početi razumjeti puni opseg genetskih varijacija", pojasnio je Langridge.
"Dobiveni podaci otkrili su dinamiku strukture genoma i prethodno skrivene genetske varijacije ovih važnih usjeva, te pokazali kako su uzgajivači postigli velika poboljšanja u produktivnosti", tvrdi Ken Chalmers koji je s Langridgeom, vodio istraživanje na Sveučilištu Adelaide
U istraživanje su bile uključene australske sorte, AGT-Mace (PBR) i Longreach-Lancer (PBR) koje se uzgajaju i u južnim i sjevernim područjima, što omogućuje da se mogu identificirati potencijalne genetske varijacije za prilagodbu u različitim proizvodnim okruženjima.
Kada je riječ o ječmu, Sveučilište u Adelaideu također je sekvenciralo tri sorte s poželjnim osobinama kao što su visoki prinos i potencijal za toleranciju na vrućinu, mraz, slanost i sušu te otpornost na bolesti, a podržala ga je i Korporacija za istraživanje i razvoj žitarica (GRDC).
"Ovi će skupovi genoma potaknuti funkcionalno otkrivanje gena i osigurati istraživačima i uzgajivačima alate potrebne za donošenje sljedeće generacije modernih kultivara ove dvije vrste žitarica koji će pomoći u ispunjavanju budućih zahtjeva za hranom", zaključio je Chalmers.
Tagovi
Autorica