Nakon višemjesečnog rasta koji je počeo još u novembru 2018. godine, izvozne cijene ruske pšenice zabilježile pad. Ukrajinski poljoprivredni proizvodi osvojili 85 novih tržišta. S druge strane, Kazahstan je polako počeo da povećava izvoz pšenice.
Cijene ruske pšenice su po prvi put zabilježile pad, još od novembra 2018. godine, jer je ruska pšenica postala nekonkurentna na međunarodnom tržištu. Cijene ruske pšenice zatvorile su prošlu sedmicu padom od 4 do 6 dolara po metričkoj toni. Kako prenosi UkrAgroConsult, trgovci su bili primorani da smanje cijene da bi nekako parirali drugim izvoznicima. Prema pojedinim podacima izvoz žitarica i proizvoda od žitarica je do 12. februara 2019. iznosio 38,2 miliona tona. To je za 1% više nego pre godinu dana. Od te količine je najviše izvezeno pšenice i to 28,2 megatona, što je za 8% više nego lane.
Ukrajinski poljoprivrednici su u 2018. godini značajno proširili izvoz poljoprivrednih proizvoda, ušavši na 85 novih tržišta. Kako je izvjestila Državna služba za bezbjednost hrane i zaštitu potrošača (SSUFSCP), zbog visokog obima trgovine u poslednjih deset godina ukrajinski izvoz je uspio da ostvari napredak u izvozu proizvoda životinjskog porijekla za određeni broj robnih artikala. I prošle godine je došlo do širenja izvozne geografije i povećanja broja preduzeća ovlašctenih za izvoz prehrambenih proizvoda životinjskog porijekla naglasio je šef SSUFSCP Vladimir Lapa.
Prošle godine, Ukrajina je ušla na tržišta sljedećih zemalja: Srbije (s jajima i proizvodima od jaja); Albanije (sa mesom perad); Gane (sa mesom peradi); Sjeverne Makedonije (sa mliječnim proizvodima i hranom za životinje); Maroka ( sa mesom peradi i proizvodina od jaja); Ujedinjenih Arapskih Emirata (sa živim ovcama i kozama, pilićima, kokoškama, kao i sa jajima); Tadžikistana (s mesom i mliječnim proizvodima, ribom, ribljim proizvodima, sirovinama životinjskog porijekla i hranom biljnog porijekla); Tunisa (sa mesom peradi); Turske (sa svježim i smrznutim goveđim mesom u polutkama); Crne Gore (s jajima i proizvodima od jaja), kao i na tržište još 75 drugih zemalja.
Treba reći i to da 306 ukrajinskih preduzeća ima pravo na izvoz u zemlje Evropske unije, uključujući 126 proizvođača prehrambenih proizvoda (živinsko meso, riba, med, jaja, mliječni proizvodi). U 2018. godini je razvijeno i usaglašeno 20 međunarodnih izvoznih sertifikata i 24 uvozna sertifikata za životinje i životinjske proizvode. Širenje geografije ukrajinskih izvoznih zaliha obuhvatilo je 21 zemlju u kojoj se proizvodi i prerađuje meso peradi.
Kazahstan planira da ove godine izveze devet miliona tona žitarica i brašna, kao i da poveća izvoz pšenice u Kinu na milion tona u 2020. godini. Ta zemlja je u Kinu izvezla 2017. godine 307 hiljada tona pšenice, a lane je taj izvoz dostigao 560 hiljada tona. U međuvremenu Gruzija je takođe pokazala interesovanje za uvoz pšenice iz Kazahstana. Predsjednik Udruženja uvoznika žitarica u Gruziji, Levan Silagava, istakao je da ta zemlja trenutno pregovara o načinima povećanja izvoza pšenice. Osim u Kinu i Gruziju Kazahstan je povećeo izvoz pšenice i u Afganistan, Iran, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Na kraju treba napomenuti da su Afganistan i Uzbekistan glavne izvozne destinacije u regionu, uzimajući 50% obima kazahstanskog izvoza pšenice.
Izvori
Tagovi
Autor