Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Strne žitarice
  • 21.04.2019. 13:30

Pepelnica strnih žitarica: Vrijeme je za primjenu fungicida

Pepelnica strnih žitarica je raširena po cijelom svijetu. Najčešće se javlja u humidnim i semiaridnim krajevima.

Foto: WikimediaCommons/Agronom
  • 2.867
  • 143
  • 0

Simptomi napada ovog patogena javljaju se u svim fazama nakon nicanja biljaka kod pšenice, tritikala, raži, zobi i ječmu. Uzročnik ove bolesti je gljiva Blumeria graminis iz roda Blumeria.

Žitarice se kod nas tradicionalno uzgajaju već dugo vremena. Najveća tradicija je uzgoj pšenice, ječma i zobi. Zob se koristila za hranidbu radnih konja ili u ljekovite svrhe te kao prostirka (slama). Ječam se koristio za hranidbu stoke i također za prostirku, dok se pšenica koristila i koristi za ljudsku prehranu i za proizvodnju stočnog brašna. Kako su se koristila neselekcionirana sjemena, podlijegala su smanjenjem otpornosti na bolesti, budući da ove osobine kontrolira više gena sa slabijim, manje izraženim djelovanjem. To je dovelo do masovne rasprostranjenosti ovih bolesti.

Općenito, pepelnica strnih žitarica je raširena po cijelom svijetu. Najčešće se javlja u humidnim i semiaridnim krajevima. Značajnije štete nastaju kada patogen inficira gornju trećinu lista, a posebno zastavičar list. Napadom patogena smanjuje se fotosinteza zbog destrukcije klorofila. Time se smanjuje produkcija slame, kao i broj zrna te sve to skupa djeluje na ukupan prinos. Smanjenje prinosa može biti i do 30%. Kod ječma, ova bolest može smanjiti prinose i do 50%.

Simptomi na biljkama strnih žitarica

Javljaju se od nicanja do kombajniranja. Patogen inficira sve dijelove biljke, a najviše donje listove jer tu se zadržava najviše vlage u zraku i na biljkama te zemljištu. Kod osjetljivijih sorti simptomi se mogu javiti na pljevama i osju. Kao i kod pepelnice voćnih kultura, bolest najprije zahvaća biljke u gustom sklopu. Na lišću se javljaju klorotične pjege u kojima se razvija bijelosivkasta micelija koja formira pahuljastu prevlaku. One se spajaju i pokrivaju cijelu lisnu površinu. Biljka potom izgleda kao da je posuta pepelom, zbog čega je i dobila naziv "pepelnica". Na pšenici se kolonije manifestiraju u svijetloj boji i bivaju izdignute dok je kod ječma i zobi micelijska prevlaka siva i ravna. Jače kiše mogu isprati kolonije, tako da na listu ostaju samo klorotične pjege.

Ova vrsta ima i utvrđene specijalizirane forme koje su se prilagodile određenim domaćinima, npr. na pšenici imamo Blumeria graminis f.sp. tritici, na ječmu B. graminis f.sp. hordei, na zobi  B. graminis f.sp. avenae te na raži B. graminis f.sp. secalis. Čak i kod ovih vrsta postoji i specijaliziran veliki broj fizioloških patotipova koji su specijalizirani za pojedine sorte.

Koje su to mjere zaštite

Mjere zaštite su djelomično otežane budući da postoje i specijalizirane forme i patotipovi. Neophodno je obaviti niz preventivnih mjera. Neke od njih su: uzgoj otpornih sorti, plodored, optimalni rok sjetve, uništavanje samoniklih biljaka strnih žitarica prije nicanja jesenskih usjeva, rigolanje zemljišta, duboko zaoravanje, imati oprez kod gnojidbe i slično. Bitno je pratiti upute sjemenskih kuća vezano za njihove sorte kako bi prilikom sjetve napravili optimalan sklop biljaka kojim ćemo smanjiti mogućnost pojave ovog štetnika.

Ako preventivnim mjerama ne uspijemo spriječiti pojavu ovog patogena, potrebno je pristupiti kemijskim mjerama zaštite, tj. obaviti prskanje fungicidima. Prskanje fungicidima se najčešće obavlja u početku vlatanja, tj. negdje oko trećeg lista. Pojedini fungicidi, kojima se sprječava pojava pepelnice ili se suzbija pepelnica, mogu se miješati sa herbicidima. Time se postiže ekonomičnija ratarska proizvodnja jer smo više tretmana sveli u jedan.

Za suzbijanje ove bolesti, posljednjih godina, dobre efekte su dali fungicidi: Sphere (trifloksistrobin + ciprokonazol), Folicur (tebukonazol), Falcon (tebukonazol + spiroksamin + triadimenol), Prosaro (tebukonazol + protiokonazol), Fluoco (flutriafol).

Prskanje se nikako ne smije obavljati po vjetru već navečer, iz ekoloških razloga i zbog zaštite pčela. Prskanje po visokim temperaturama može dovesti to fitotoksičnog efekta. Obavezno se moraju pratiti upute proizvođača zaštitnih sredstava te, ukoliko budemo miješali herbicide, insekticide ili sredstva za folijarnu prihranu, trebamo se pridržavati temeljnih pravila redoslijeda miješanja različitih agregatnih i kemijskih oblika sredstva (WG, SC...).


Tagovi

Fungicidi Pepelnica Strne žitarice Žitarice Uzgoj zobi Uzgoj ječma Uzgoj pšenice


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Diplomirani inženjer opće poljoprivrede, radi na terenu, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.