Poljski miš je aktivan tijekom cijele godine, a tijekom nje se razmnožava od dva do četiri puta. Najveću štetu pravi na tek zasijanim njivama.
Trenutni vremenski uvjeti, kao i blaga zima, odgovaraju glodavcima koji mogu oštetiti ozima žita, krmno bilje, ali i voće. Jedan od onih koji pravi najviše problema je - poljski miš (Apodemus spp.).
Ovaj glodavac je dug od 10 cm do 11 cm, a slična mu je i dužina repa. Krzno mu je sivo-crvene boje, a stomak je bijel. Živi u gnijezdu, koje pravi u podzemnim jazbinama. One najčešće imaju jedan do dva ulaza.
Poljski miš je aktivan tijekom cijele godine, a tijekom nje se razmnožava od dva do četiri puta. Na svijet donosi najmanje tri, a najviše sedam mladunaca.
"Hrani se zrnevljem bilja, koje raste u njegovoj okolini, praveći često i manje zalihe hrane, proklijalim sjemenom, zelenim i sočnim dijelovima bilja. Najveću štetu pravi na tek zasijanim njivama skupljajući posijano sjeme i odnoseći ga u svoju jazbinu, tako da potpuno očisti od sjemena površine u blizini jazbine", objašnjava dipl.ing. Nenad Ilić.
Štete nanosi i žitaricama u razdoblju mliječne zrelosti do zrenja - na strninama, kukuruzu i suncokretu, a također i sirku, prosu i sjemenskoj lucerni.
Kako bi se smanjila šteta koju izaziva ovaj glodavac, potrebno je obaviti preventivnu zaštitu još prije sjetve, posebno ako utvrdite preko 50 aktivnih rupa po hektaru. To podrazumijeva: intenzivnu agrotehniku, pravovremenu sjetvu i žetvu, zaoravanje žetvenih ostataka, preoravanje, prostornu izolaciju od postojećih žarišta i stalnu brigu o prirodnim neprijateljima ovih štetnika.
Korektivno suzbijanje predstavlja direktnu (kemijsku) zaštitu i radi se za vrijeme nicanja ili odmah po nicanju usjeva. Potrebno je utvrditi da li su rupe aktivne.
"Kada je pronađemo, odmah je i zatrpamo. Ako je otvorena, kada dođemo nakon par dana, to znači da je miš koristi i da je to put do njegovog gnijezda. Tada treba u rupu staviti mamac na bazi cink fosfida, bromadiolona i slično u propisanoj dozi i rupu obavezno zatrpati, kako preparat ne bi došao u dodir sa životinjama kojima nije namijenjen. Nakon par dana obići polje, utvrditi stanje rupa i u slučaju potrebe ponoviti postupak, a u slučaju nalaženja uginulih životinja, njih treba odstraniti", savjetuje Ilić.
Foto: U.S. Geological Survey / Flickr
Autorica