Posijan ogledni kukuruz u Šamcu - 60 hibrida na 3,5 hektara

Posljednji ratarski ogled jarih usjeva resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, posijan je u Gornjoj Slatini, u opštini Šamac.

Računajući prošlogodišnju sjetvu ozimih usjeva resor za pružanje stručnih usluga zasnovao je 14 ogleda na parcelama ratara širom RS, na nešto više od 25 hektara površina.

Rezultati dostupni svima

Posijana su strna žita, kukuruz i soja. Cilj ogleda koji se realizuju niz godina u saradnji sa sjemenskim kućama je da proizvođači, na osnovu posijanih hibrida, izaberu odgovarajuće sorte, odnosno, hibride koje će gajiti na svojim parcelama. Sjemenskim kućama koje učestvuju u ogledima i, posredstvom resora, ispituju sjemena svojih sorti i hibrida, omogućen je uvid u rezultate. 

Ova godina odlična je po pitanju ogleda jer je, samo na oglednim parcelama zasijan kukuruz, u konkurenciji 15-tak sjemenskih kuća i 60-tak hibrida. Jedna od parcela na kojoj je zasnovan je i onaj mladog inženjera poljoprivrede Steve Bogdanovića, iz Gornje Slatine kod Šamca.

Šezdesetak hibrida posijano je na 3,5 hektara. Ovaj poljoprivrednik posjeduje svu neophodnu mehanizaciju za bavljenje ratarskom proizvodnjom.

"Svoje zemlje imam osam hektara, a obrađujem još oko 100 hektara, od čega je 14 ha u zakupu koji sam dobio od opštine. Jedan sam od rijetkih mlađih ljudi u selu koji se bavi poljoprivredom i koji je odlučio da ostane tu. Od resornog ministarstva sam prije nekoliko godina dobio i podsticaj za zapošljavanje mladih inženjera i nije bio manji iznos u pitanju", kaže Stevo koji uzgaja i 40-tak tovljenika, a prije pandemije izazvane virusom korona, držao je 700 svinja. Zbog male potražnje i niske otkupne cijene morao je da ugasi proizvodnju.

Odrađene sve pripreme za sjetvu

Hibridi kukuruza posijani su na dubinu od pet centimetara na različitim razmacima, u redu, dok je razmak između redova 70 centimetara. Korišteno je, od strane domaćina, vrhunsko, odnosno, YARA đubrivo, a odrađen je i herbicidni tretman protiv korova.

Još jedan uspješan mladi poljoprivrednik je i Živan Nikolić koji je imao zadatak da obavi sjetvu. Ovaj kršni 37-godišnjak takođe obrađuje dosta zemlje.

"Imam samo četiri hektara svoje zemlje, a obrađujem 80 ha. Muka je što je to u zakupu, a i teško je doći do zakupa državne zemlje. Borim se nekako. Držim i bikove, tačnije 40 bikova. Ne pada mi na pamet da idem sa sela, iako ovo nije nimalo lak posao", ističe Nikolić.

Očekuje se viša otkupna cijena 

I Bogdanović i Nikolić ističu da će ova godina biti interesantna u vezi sa proizvodnjom kukuruza, suncokreta, pšenice i ostalih ratarskih kultura. Troškovi proizvodnje kukuruza, po hektaru, iznose 2.000 KM. Sa sadašnjom cijenom merkantilnog kukuruza od oko 80 KM za 100 kilograma, u slučaju da ne bude velike suše, dovoljan je prinos od pet tona po hektaru da bi prihod bio duplo veći od iznosa novca uloženog u sjetvu.

Koliko košta gnojivo iz Turske na bh. tržištu?

Čak i da bude niža otkupna cijena, teško je vjerovati da će ratari ostati kratkih rukava, zbog vjerovatne nestašice kukuruza i trenda rasta cijena hrane, zbog krize izazvane ratom u Ukrajini.

Vjerovatno je to razlog zašto, uprkos rastu cijena goriva i repromaterijala, skoro da nema nezasijanih površina.