Pravilnom gnojidbom pšenice mogu se izbjeći nepotrebni gubici

Cijene dušičnih gnojiva nastavljaju padati. Prošli tjedan se činilo da će se stabilizirati zbog privremenog povećanja cijena plina koje su u međuvremenu opet pale, pišu strani mediji o situaciji na ovom tržištu dok su naši ratari već obavili prvu prihranu. 

Veći proizvođači su, saznajemo od iskusnog ratara, gnojivo kupili iza Božića, njih 80 posto pa mu i iz tog razloga vrijednost pada. Kaže da se to i inače događa oko Božića jer se mnogi boje da ga poslije neće biti, a ove je godine to bilo pojačano zbog situacije s Petrokemijom, prelaska na euro i općenito povećanja cijene.

No, ima i onih koji su zbog skupoće išli s manjim količinama, ali i onih koji ističu da su iz straha od nestašice kupujući gnojivo zimus izgubili i do 35 eura na 100 kilograma. 

Na dušiku nije trebalo štedjeti

Jedan od najvećih troškova u proizvodnji pšenice predstavlja upravo gnojidba, prvenstveno dušikom. Njegove promjene i translokacije u tlu mogu otežati proces usvajanja od strane biljke. 

Da bi ona bila kvalitetna, dušična gnojiva treba primjeniti kada je biljka u fazi najvećeg usvajanja hranjiva i to u adekvatnim količinama, na čemu ne treba štedjeti. Pravilnom gnojidbom mogu se izbjeći nepotrebni gubici, podsjeća dr. sc. Valentina Španić s Poljoprivrednog instituta u Osijeku. 

"Osim trenutka pogodnog za gnojidbu, bitna je i količina jer heterogenost tla na tabli može biti velika te se danas sve više koristi precizna tehnologija da bi se optimizirala količina", pojašnjava i dodaje kako je važna i količina vlage u tlu, jer često prekomjerne oborine mogu isprati gnojiva, zbog čega nije trebalo prerano ići s prvom prihranom jer se nitratni dušik brzo ispire iz vlažnog tla i kada nema oborina. 

Trebalo je obaviti analizu tla

Španić kaže da je još prije sjetve bilo potrebno napraviti analizu tla kako bi se ustanovilo je li ono u suvišku ili manjku određenih elemenata, kako se ne bi napamet vršilo dodavanje gnojiva. Pri početnoj gnojidbi su mogle pomoći različite formulacije NPK te se nakon UREE mogao dodati samo fosfor i kalij. Trebalo je voditi računa i o predusjevu koji je mogao ostaviti veće količine dušika u tlu. "U jesenskoj obradi smo dodali oko 1/3 dušika od ukupne potrebne količine. Tijekom vegetacije, biljkama pšenice je, orijentacijski, potrebno 140-200 kg/ha dušika, 70-130 kg/ha fosfora, 80-140 kg/ha kalija", podsjetila je. 

Također, s obzirom na stanje s cijenama, trebalo je prije prve prihrane dušikom, odrediti njegove pristupačne nitratne količine u tlu (N-NO3), N-min metodom. Kako znamo, prva prihrana utječe na produktivno busanje te je u tom periodu trebalo osigurati dovoljne količine tog elementa. Brži porast biljaka započinje čim temperatura poraste iznad 5˚C, i tada su im potrebna hranjiva iz tla i voda, a možemo ju obaviti kada temperature dosegnu 10˚C. "Njome ćemo najčešće dodati KAN. Što se tiče UREE, primijeniti je treba samo ako se očekuje porast temperature. Ona se razgrađuje u amonijačni, a zatim nitratni oblik dušika, kojeg biljka tek tada može koristiti. U hladnim uvjetima proces može trajati tjednima te ga biljka neće imati na raspolaganju kada ga najviše treba", upozorava. 

Uskoro kreće i druga prihrana

Nakon 30-ak dana od prve može se obaviti i druga prihrana, tijekom zametanja klasića, tj. početkom vlatanja, a ovisno o izgledu usjeva. "U ovoj prihrani može se korisititi i UREA, ali poželjno ju je prirediti dan prije, jer kada se pomiješa s vodom smanjuje njezinu temperaturu, a ne bismo željeli dodatno stresirati biljke", savjetuje ova stručnjakinja. 

Treća folijarna prihrana se obavlja od početka klasanja do cvatnje. Španić upozorava da se ona ne koristi za povećanje uroda zrna nego za produženje nalijevanja i veći sadržaj proteina. "Folijarno će biljka odmah usvojiti hranjiva, ali prethodno bi bilo poželjno učiniti analizu lista na sadržaj dušika", poručuje. 

Dakle, na proljetnoj gnojidbi ne bi trebalo štedjeti jer kako i sami proizvođači znaju, ona je najbitnija u smislu postizanja ostvarenja genetskog potencijala za urod zrna. "No, slijedom svega navedenoga, kod prihrana treba voditi računa o stadiju razvoja, izgledu samih usjeva, rasploživim količinama dušika u tlu, ali i o vremenskim uvjetima. Za biljke pšenice posebno je kritičan trenutak na prijelazu iz kriptovegetacije u proljetni porast", zaključila je Španić.